Iako se posljednjih godina o mentalnom zdravlju govori otvorenije nego ikad prije, uz antidepresive se i dalje veže niz predrasuda i pogrešnih uvjerenja. Upravo zato važno je razumjeti što su antidepresivi, kako djeluju i što se od njihova uzimanja može očekivati – osobito ako razmišljate o ovoj vrsti terapije.
Prije svega, antidepresivi su i dalje prilično stigmatizirani, iako su među najčešće prepisivanim lijekova za mentalno zdravlje u svijetu. Unatpč njihovoj širokoj primjeni, ova uvjerenja mogu izazvati strah i nesigurnost ili čak dovesti do izbjegavanja liječenja, zbog čega neki možda neće potražiti pomoć koja im je potrebna. U nastavku istražujemo najčešće zablude o antidepresivima te provjeravamo što je u njima istina, a što je ipak samo mit.
Najčešće zablude o antidepresivima
Antidepresivi samo povećavaju razinu serotonina
Jedno od najraširenijih, ali i previše pojednostavljenih objašnjenja djelovanja antidepresiva jest da oni “povećavaju razine serotonina” u mozgu. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), uistinu primarno utječu na serotoninski sustav, no njihov mehanizam puno je složeniji – istraživanja pokazuju da antidepresivi mogu utjecati na više sustava neurotransmitera, ali i na neuroplastičnost (sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava) te na procese povezane s neurogenezom, odnosno stvaranjem novih živčanih stanica.
Njihovo djelovanje se, dakle, ne svodi samo na “ispravljanje manjka serotonina”. Smatra se da antidepresivi kroz niz promjena u mozgu mogu stvoriti uvjete koji pogoduju oporavku od depresije, što je znatno složeniji proces od jednostavnog povećavanja razine jednog neurotransmitera, navodi Healthline.
Antidepresivi mijenjaju osobnost
Jedan od čestih strahova povezanih s uzimanjem antidepresiva jest da će oni na neki način promijeniti osobnost osobe. Međutim, važno je znati da je cilj antidepresiva ublažiti simptome depresije poput dugotrajne tuge, umora, gubitka interesa i osjećaja beznađa. Kada se ti simptomi ublaže, mnogi ljudi zapravo navode da se ponovno osjećaju više poput sebe, pokazala su istraživanja. Depresija sama po sebi može značajno utjecati na raspoloženje, ponašanje i svakodnevno funkcioniranje, pa odgovarajuća terapija može pomoći osobi da se vrati načinu na koji se osjećala prije pojave simptoma.
Antidepresivi će vas “otupiti”
Ideja da ćete zbog antidepresiva prestati osjećati emocije također nije sasvim točna, no iza ovog mita ipak postoji određena osnova. Kod nekih ljudi tijekom uzimanja antidepresiva može se pojaviti takozvana emocionalna otupljenost, odnosno osjećaj da su emocije manje intenzivne nego prije. Dakle, mnogi istovremeno manje osjećaju negativne emocije, ali i one pozitivne – uzbuđenje, radost ili zadovoljstvo.
Ovo je, ipak, tek jedna od mogućih nuspojava te ne znači da će ju osjetiti svi koji uzimaju antidepresive niti da je neizbježan dio terapije. Ako primijetite ekstremnu emocionalnu otupljenost, važno je razgovarati s liječnikom, koji može procijeniti terapiju i po potrebi prilagoditi dozu ili razmotriti drugi lijek.
Antidepresivi stvaraju ovisnost
Strah od razvoja ovisnosti jedan je od razloga zbog kojih neki ljudi zaziru od uzimanja antidepresiva. Međutim, važno je razlikovati ovisnost od fizičke prilagodbe organizma na lijek. Antidepresivi ne izazivaju žudnju za lijekom, kompulzivno uzimanje niti osjećaj euforije karakterističan za tvari koje mogu izazvati ovisnost. Osobe koje ih uzimaju također u pravilu nemaju potrebu samoinicijativno povećavati dozu kako bi postigle isti učinak.
Ipak, nakon naglog prestanka uzimanja određenih antidepresiva mogu se pojaviti neugodni simptomi prekida terapije, poznati kao sindrom ustezanja ili prekida terapije. Oni mogu uključivati, primjerice, vrtoglavicu, mučninu, probleme sa spavanjem, tjeskobu ili simptome nalik gripi. Zato antidepresive ne bi trebalo prestati uzimati naglo i na svoju ruku – doza se postupno smanjuje prema uputama liječnika kako bi se smanjio rizik od ovih simptoma.
Antidepresivi uzrokuju debljanje
Dobivanje na težini moguća je nuspojava gotovo svih antidepresiva, ali to ne znači da će se svaka osoba koja ih uzima udebljati. Reakcija na terapiju vrlo je individualna, a čini se i da je kod nekih vrsta antidepresiva vjerojatnost povećanja tjelesne težine veća nego kod drugih – među njima su određeni triciklički antidepresivi i inhibitori monoaminooksidaze, kao i paroksetin te mirtazapin, navodi Mayo Clinic.
Uz to, važno je znati da antidepresiv nije uvijek izravan uzrok povećanja tjelesne težine. I sama depresija može značajno utjecati na apetit, prehrambene navike i razinu tjelesne aktivnosti. Primjerice, osoba koja je zbog depresije izgubila apetit i kilograme nakon početka uspješnog liječenja može ponovno početi normalno jesti, zbog čega se dio izgubljene težine može vratiti. Isto tako, pravilno liječenje depresije ima pozitivan učinak na cjelokupno zdravlje, pa tako i na tjelesnu težinu.
Možda vas zanima
