
Zastrašujuće otkriće: kofein vas drži budnima čak i dok spavate
Na prvi pogled, čini se da je kofein saveznik bistrine i produktivnosti dok smo budni. Međutim, novo istraživanje donosi zlokobnu poruku: čak i kad...
Nevidljivi neprijatelj u šarenom pakiranju
Društvene mreže ne samo da nam oduzimaju vrijeme nego nas i iscrpljuju na način koji teško prepoznajemo. Što stoji iza ovog zamora suvremenog društva i kako ga možemo prekinuti?
Nekoć je umor bio rezultat fizičkog rada, previše hodanja, neprospavane noći ili dugog dana ispunjenog obvezama. Danas se umaramo sjedeći. Točnije, umaramo se zureći u ekran, nesvjesno prelazeći prstom preko sadržaja koji ne tražimo, ne pamtimo, a često ni ne želimo. Taj tih, ali intenzivan zamor sve češće se povezuje s ponašanjem koje većina nas obavlja svakodnevno: skrolanjem po društvenim mrežama.
Mentalna iscrpljenost koju osjećamo nakon pola sata na Instagramu ili TikToku nije slučajna. To nije običan “pad energije” – to je vrlo stvaran neurološki i emocionalni odgovor na neprekidno bombardiranje informacijama. Kad “listamo” po društvenim mrežama, mozak pokušava procesuirati golem broj slika, videa, naslova i emocija u iznimno kratkom vremenu.
Foto: Pexels
Svaka nova objava zahtijeva mikrosekundu pažnje, procjene i reakcije. Je li ovo zabavno? Je li tužno? Što osjećam? U osnovi, prelazimo iz jedne emocionalne mikrosituacije u drugu, stotinu puta u minuti. To je golemo opterećenje za mozak, posebno kada nema stvarnog sadržaja koji bismo mogli emocionalno obraditi ili koji bi nam pružio smirenje, smisao ili čak dosadu, koja je ponekad zdravija.
Iza tog iskustva stoji i nešto što znanstvenici nazivaju kognitivni zamor. To je stanje u kojem je mozak jednostavno preopterećen sitnim, stalnim zadacima obrade informacija. Kad se to događa prečesto, naša sposobnost koncentracije opada, sve teže ulazimo u duboki fokus, a um postaje sklon razdražljivosti, anksioznosti ili apatiji. U kombinaciji s emocionalnim umorom, osobito kada smo izloženi sadržajima koji nas nesvjesno uspoređuju s drugima, iscrpljenost prelazi granice nevidljivog i postaje fizički osjećaj težine, praznine, pa čak i potištenosti.
Dodatan problem predstavlja skrolanje neposredno prije spavanja. Plava svjetlost zaslona remeti prirodni ritam melatonina, a mozak, stimuliran brzim i šarenim sadržajem, ostaje aktivan i kad legnemo. Umjesto da utonemo u san, misli nam vrludaju. Čak i ako zaspimo, kvaliteta sna je lošija, što dodatno pojačava osjećaj umora sutradan. I tako u krug.
Zanimljivo je da većina nas zna da se loše osjećamo nakon dužeg vremena na društvenim mrežama, ali svejedno je teško zaustaviti se. Razlog nije slab karakter, već dizajn aplikacija koje su stvorene da nas zadrže što dulje, koristeći boje, zvukove i algoritme koji potiču naviku ponovnog vraćanja. Mozak postaje ovisan o kratkim naletima dopamina, koji dolaze s notifikacijama, lajkovima i otkrivanjem novih sadržaja. Međutim, taj dopaminski skok traje samo djelić sekunde, dok zamor i emocionalna zasićenost traju puno dulje.
Foto: Pexels
Ne postoji univerzalno rješenje koje bi djelovalo na sve, ali postaje jasno da je svjesnost prvi korak. Nije stvar u tome da moramo potpuno prestati koristiti društvene mreže; one mogu biti korisne, zabavne, inspirativne. Ključno je postaviti granice. Prepoznati trenutke kada skrolamo jer nam je dosadno, tjeskobno ili se želimo isključiti iz sadašnjosti. I tada, umjesto još jednog video recepta ili viralnog trenda, možda posegnuti za stvarnim razgovorom, tihom šetnjom, knjigom ili jednostavno pogledati kroz prozor bez cilja.
Nema potrebe da se osjećamo krivima što nas privlače društvene mreže, ali itekako imamo pravo zaštititi svoj mozak i svoj mir. Umor koji osjećamo nije slabost – to je znak da tijelo i um traže nešto drugo. Tišinu. Fokus. Pauzu. I povratak sebi.
Foto: Pexels
Magda Dežđek je freelance novinarka i urednica s dugogodišnjim iskustvom u hrvatskim medijima. Karijeru je započela kao studentica u Jutarnjem listu, a ubrzo se pridružila magazinu Sensa, gdje je od prvog do posljednjeg broja radila kao urednica, novinarka i stilistica. Tijekom godina surađivala je s brojnim tiskanim i online medijima, uključujući Extru, Lisu, Elle i Adivu. Posljednje dvije godine dio je tima Ljepote&Zdravlja, specijalizirajući se za teme o wellbeingu i ljepoti. Uz strast za istraživanjem beauty svijeta, posebno uživa pisati o svojim putovanjima, koja su njezin nepresušan izvor inspiracije.