Sve o postupcima medicinski potpomognute oplodnje otkriva nam stručnjak

Što je najčešći uzrok neplodnosti? Kako se utvrđuje neplodnost kod žena? Koja je prosječna dob žena koje se odlučuju na medicinski potpomognutu oplodnju i koje su najraširenije metode medicinski potpomognute oplodnje? Ovo su samo neka od pitanja koja smo poželjeli postaviti stručnjaku, nakon što je svoje iskustvo medicinski potpomognute oplodnje s nama podijelila glumica Csilla Barath Bastaić.

Na naša pitanja oko postupaka medicinski potpomognute oplodnje odgovara specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, prof. dr. sc. Hrvoje Vrčić, dr. med.

Što je najčešći uzrok neplodnosti?

Više je uzroka neplodnosti kod žena u Hrvatskoj i oni ovise o dobi žene. Najčešći su izostanak ovulacije zrele jajne stanice, neprohodnost jajovoda, endometrioza jajnika i maternice te anatomske anomalije maternice poput sedlaste maternice, pregrade maternice. Kod manjeg broja žena nepoznat je uzrok neplodnosti te se radi o idiopatskoj neplodnosti.

Kako se utvrđuje neplodnost kod žena?

Neplodnost je izostanak trudnoće između muškarca i žene unatoč redovitim spolnim odnosima bez kontracepcije. Postoji više uvjeta koji su neophodni za trudnoću koja nastaje prirodnim putem. Muškarac mora imati više od 20 milijuna progresivno pokretnih spermija. Žena mora imati ovulaciju sa zrelom jajnom stanicom, prohodne jajovode kako bi se susreli spermij i jajna stanica i oplodili te konačno morfološki urednu maternicu u koju se implantira embrij. Kod muškaraca se radi spermiogram, a kod žena utvrđujemo imaju li ovulaciju određivanjem hormona koji upravljaju ovulacijom i hormona koje proizvodi folikul u kojem sazrijeva jajna stanica. Provjerava se i prohodnost jajovoda te anatomija maternice, jajovoda i jajnika koja se ispituje transvaginalnim dvodimenzionalnim i u posljednje vrijeme trodimenzionalnim ultrazvučnim pregledom.

Po Vašim iskustvima, koja je prosječna dob žena koje se odlučuju na medicinski potpomognutu oplodnju?

U Republici Hrvatskoj prosječna dob rađanja prvog djeteta je 30 godina. U visokorazvijenim EU zemljama to je 31 godina. Dob žena koje potraže pomoć liječnika zbog neplodnost vrlo rijetko je prije 30. godine života. Prosječna dob početka liječenja neplodnosti je oko 35. godine. Posljednjih godina povećao se broj žena u dobi 40+ godina koje se odlučuju na metodu i iznosi oko 30 posto.

Koje su najraširenije metode medicinski potpomognute oplodnje?

Najraširenije metode medicinski pomognute oplodnje su izvantjelesna oplodnja (in vitro fertilizacija, IVF), inseminacija spermija u maternicu (IUI). Kod bračnih parova gdje je malen broj progresivno pokretnih spermija ili su svi slabo pokretni koristimo intracitoplazmatsku injekciju spermija (pod mikroskopom klinički embriolog unosi vrlo tankom iglom spermij u jajnu stanicu). Nažalost, neki neplodni bračni parovi i neplodne žene bez partnera odlaze na heterolognu oplodnju u inozemstvo s donacijom gameta (spermij, jajna stanica ili zametak) jer kod nas nije zaživjelo darivanje spolnih stanica.

Kako izgleda priprema žene za te postupke?

Osnovna priprema žena podrazumijeva otklanjanje rizičnih čimbenika koji bi mogli smanjiti uspjeh medicinski pomognute oplodnje – krenuvši od mikrobiološke analize uzorka iz brisa vrata maternice koja ukazuje na potrebno liječenje infekcije s najčešćim uzročnicima poput mikoplazmi, klamidije trahomatis te različitih aerobnih i anaerobnih bakterija. Ako planiramo učiniti intrauterinu inseminaciju (odlažemo progresivno pokretne spermije), onda moramo provjeriti prohodnost jajovoda. Nerijetko radimo i dijagnostičku laparoskopiju – operacijski zahvat u općoj anesteziji tijekom kojeg provjeravamo izgled uterusa, jajnika i jajovoda, prohodnost jajovoda te nazočnost endometrioze. Tijekom laparoskopije možemo učiniti jajovode prohodnima ili nepopravljivo oštećene odstraniti kako bi se povećala uspješnost izvantjelesne oplodnje. Možemo odstraniti endometriotične ciste i žarišta endometrioze, tumore jajnika ili dobroćudne tumore maternice poput mioma. Kod žena s anatomskim anomalijama maternice endoskopskom pretragom provjeravamo ima li polipa, submukoznih mioma te različitih oblika pregrada koje onemogućuju implantaciju (ugnježđenje) zametka ili onemogućuju normalan razvoj trudnoće i dovode do ponavljanih spontanih pobačaja. U pripremi, žena treba barem tri mjeseca prije postupka uzimatu folnu kiselinu, vitamin D te mioinozitol (kod inzulinske rezistencije). Kod žena s niskom ovarijskom rezervom i dobi nakon 40. godine života adjuvantna terapija je proširena i individualno dozirana.

Kako se razlikuje priprema za klasičan IVF tretman od pripreme za ICSI?

Izvantjelesna oplodnja može se provesti u prirodnom ciklusu bez davanja hormona, modificiranom prirodnom ciklusu. Kontrolirana ovarijska hiperstimulacija najčešće se koristi od drugog dana ciklusa kad žena prima bezbolne injekcije hormona kojima se potiče rast i sazrijevanje nekoliko folikula na svakom jajniku s ciljem dobivanja oko desetak zrelih jajnih stanica. Blaga stimulacija podrazumijeva uzimanje tableta za stimulaciju ovulacije ili niske doze hormona kako bi se dobilo 4-6 jajnih stanica. Intracitoplazmatska injekcija spermija (ICSI) ili mikroinjekcija je metoda koja se koristi od 1992. godine, pri kojoj se pojedinačni spermij unosi vrlo tankom iglom u citoplazmu jajne stanice, a najčešće se koristi kod kontrolirane ovarijske hiperstimulacije. Primjenjujemo je kod parova kod kojih je vrlo malen broj progresivno pokretnih spermija ili vrlo malen broj morfološki pravilnih spermija.

Što podrazumijeva stimulacija proizvodnje jajnih stanica i kako se ona provodi?

Stimulacija ovulacije postupak je kojim pojačavamo ovulaciju kod žene s ciljem ovulacije više jajnih stanica s gonadotropnim hormonima (FSH i LH). Kontrolirana ovarijska hiperstimulacija ima za cilj sazrijevanje desetak folikula s desetak jajnih stanica. Provodi se drugi do treći dan menstrualnog ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja) svakodnevnim davanjem injekcija u potkožno masno tkivo nadlaktice, natkoljenice ili prednje trbušne stijenke. Učinak stimulacije prati se transvaginalnim ultrazvučnim pregledom sluznice maternice (debljina i izgled endometrija), broj i veličina folikula na svakom jajniku. Kad folikuli narastu 18-20 mm, daje se završna injekcija kako bi jajne stanice sazrele i imale 23 kromosoma.

Foto: Pexels, privatna fotografija