Kruške ili jabuke – koje jesensko voće je zdravije?

Nakon što je službeno završila sezona lubenica, borovnica i dinja, ulazimo u jesen – sezonu skromnijeg voća, onog koje često uzimamo zdravo za gotovo i koje ne nalazimo na listama popularnih supernamirnica. Govorimo, naravno, o kruškama i jabukama!

Iako možda nemaju reputaciju nutritivnih zvijezda poput bobičastog voća, to ne znači da ih treba podcijeniti. I jabuke i kruške odličan su izvor vrijednih nutrijenata, a zbog svoje dostupnosti i jednostavnosti lako ih je uključiti u svakodnevnu prehranu. No koliko su zapravo zdrave i koje su bolji odabir?

Što je zdravije – kruške ili jabuke?

Jabuke

Postoji dobar razlog zašto jabuke imaju reputaciju jednog od najzdravijih svakodnevnih međuobroka. Jedna srednje velika jabuka s korom sadrži oko 4 grama vlakana, a pritom osigurava i vitamin C te niz biljnih spojeva, uključujući polifenole koji djeluju kao antioksidansi. Posebno je vrijedna upravo kora, u kojoj se nalazi značajan dio vlakana i korisnih biljnih spojeva, pa je jabuku najbolje jesti neoguljenu. Zahvaljujući kombinaciji vode i vlakana, jabuke mogu pridonijeti osjećaju sitosti, dok su vlakna važna i za zdravlje probavnog sustava.

Kruške

Kruške se možda nešto rjeđe spominju kada govorimo o posebno zdravom voću, no nutritivno mogu konkurirati jabukama. Jedna srednje velika kruška sadrži oko 5 do 6 grama vlakana, čime osigurava više vlakana od prosječne jabuke, a sadrži i vitamin C, kalij, bakar te različite antioksidanse. Velik dio vlakana također se nalazi u kori, zbog čega ih je, baš poput jabuka, poželjno jesti neoguljene. Njihova kombinacija topivih i netopivih vlakana posebno je korisna za probavu i redovitu stolicu, a vlakna ujedno hrane korisne bakterije u crijevima.

Kruške ipak imaju malu prednost

Ako uspoređujemo njihov utjecaj na razinu šećera u krvi, kruške bi ipak mogle imati malu prednost pred jabukama. Razlog je njihov niži glikemijski indeks, koji kod jabuka iznosi oko 40, kod krušaka se prosječno kreće oko 30, iako konkretne vrijednosti mogu varirati ovisno o sorti i zrelosti voća, piše portal Health.

Jedan od razloga mogla bi biti i nešto veća količina vlakana u kruškama. Iako prirodno prisutni šećeri iz voća također utječu na razinu glukoze u krvi, vlakna – posebno topiva – usporavaju probavu i apsorpciju šećera. Zbog toga je porast šećera u krvi postupniji nego nakon konzumacije namirnica bogatih šećerom, a siromašnih vlaknima. Upravo zbog nešto većeg udjela vlakana i nižeg glikemijskog indeksa, kruške imaju blagu prednost ako nam je glavni kriterij kontrola šećera u krvi.

Što je glikemijski indeks i koje je još vođe dobro za regulaciju šećera u krvi?

Glikemijski indeks (GI) pokazuje koliko brzo hrana koja sadrži ugljikohidrate podiže razinu šećera u krvi. Namirnice s nižim glikemijskim indeksom uzrokuju sporiji i postupniji porast glukoze, dok one s visokim GI-jem mogu dovesti do bržeg porasta. Osim krušaka, dobar izbor su cjeloviti plodovi bogati vlaknima, poput bobičastog voća, citrusa, kivija, breskvi, šljiva te, naravno, jabuka i krušaka. Za razliku od voćnih sokova, cijelo voće sadrži vlakna koja usporavaju apsorpciju prirodno prisutnih šećera, pa je uvijek bolje birati svježe plodove!

FOTO: Dupe Photos