SHAVASANA: Odmor ili vrijeme gdje tijelo uči ASANU?

by | 28 rujna, 2015

Lezite i opustite se….lezite i opustite se…lezite i opustite se…riječi su koje čujete na jednom našem satu mnogo puta. Zašto je to tako?

Jedan od razloga, možda i najbitniji, je memorija. Memorija može biti podatkovna – naučili smo puno informacija i pametni smo u verbalnom izlaganju i može biti motorička – zapamtili smo pokret ili obrasce pokreta i na taj način automatizirali pokret ili skupinu pokreta. Nadalje,  memorija se ugrubo dijeli na kratkoročnu i dugoročnu memoriju. Kratkoročna memorija može sadržavati 3-4 podatka odjednom. Ti podaci se generaliziraju i prenose u dugoročnu memoriju. Kako je količina podataka limitirana u kratkoročnoj memoriji, cilj je što prije „prebaciti“ podatke iz kratkoročne u dugoročnu memoriju. Kako i kakve to veze ima sa jogom?

Bilo da ste početnik i iza sebe imate par odvježbanih sati ili ste napredni joga vježbač, na svakom satu možete čuti nešto novo, primijeniti nešto novo i usvojiti nešto novo. Dapače, kao početnik, na satovima nerijetko čujete mnogo  novih informacija, što verbalnih, što motoričkih vezanih samo za jednu asanu…a prolazite ih mnogo. Te informacije jako je teško odmah obraditi i prebaciti u dugoročnu memoriju. Često se u području kratkoročne memorije napravi zbrka i jako puno informacija se izgubi, ne prenese se u dugoročnu memoriju. Da bi to spriječili, cijeli sat joge „rascjepkali“ smo Shavasanama na male zasebne dijelove koje čine samo jednu asanu.

Tokom svake pojedine asane vježbač primi nekoliko verbalnih uputa koje uđu u kratkoročnu memoriju. Tada ih vježbač registrira i vođen njima postavlja se u asanu, diše, opušta se, korigira pogrešan položaj ili prelazi u viši stupanj iste asane. Upute, podaci, još uvijek ostaju u kratkoročnoj memoriji. Nakon par minuta završavamo s asanom i…legnemo i opustimo se. Zašto?

Jer prelazak uputa, podataka, iz kratkoročne u dugoročnu memoriju najbolje odvija u NEUTRALNIM UVJETIMA. Uvjetima kada vježbač ne radi ništa, ne dobiva nikakve nove podatke, a podaci koji su u glavi i u tijelu polako i sigurno kreću u područje dugoročne memorije što im omogućuje da na sljedećem satu „povuku“ neke (ne sve podatke) sa prošlog sata te se mogu dalje koncentrirati na nove upute.

Shavasana na sanskrtu znači „mrtvac, truplo“ jer položaj liči na mrtvo tijelo tj. prevodi se kao „smrt prakse“. Ništa loše (iako ružno zvuči), dapače, jako dobar naziv jer na kraju joga sata, Shavasanom završavamo jedan ciklus, odvajamo se od vježbanja i vraćamo u normalni svijet. U njoj se svi učinci vježbi, svi učinci sata primaju za tijelo. Shavasana na kraju sata treba biti duža (minimalno 10 minuta) kako bi se tijelo potpuno opustilo, umirilo i kako bi se svi učinci cijelog joga sata „primili“ na tijelo i um.

Kraćom Shavasanom, između vježbi pospješujemo motoričko učenje asane, prelazak što većeg broja novih informacija u dugoročnu memoriju, upijanje što više učinaka samo jedne asane i što je najvažnije, čistimo prostor kratkoročne memorije za sljedeću asanu.

Poveznicu Shavasane na kraju svake asane možete naći kod učenja za ispit. Bolje je ako student uči manjim intenzitetom i ima puno zdravog i dobrog sna nego ako intenzivno uči par noći zaredom do prije samog ispita. U prvom slučaju studentu će jako puno informacija ostati u dugoročnoj memoriji, dok će drugom slučaju studentu jako puno informacija nestati iz kratkoročne, a jako malo će ih preći u dugoročnu memoriju.

I nama i studentu cilj je ne ponavljati svaki puta jedne te iste stvari, nego napredovati iz sata u sat. Usudio bi se reći kako je Shavasana (ili položaji opuštanja između vježbi) jednako važna ako ne i važnija od same asane….naravno to nije istina, no nije ni daleko od nje.

Dario Mišković, mag.cin.
Direktor Medical Yoga Centra
www.medical-yoga.com