Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od ove bolesti – prepoznajte simptome na vrijeme

Dan 14. studenoga: Svjetski dan šećerne bolesti

by | 14 studenoga, 2022
šećerna bolest

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenoga 21. godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021.-2023. godine jest dostupnost zdravstvene zaštite, a fokus ovogodišnjeg obilježavanje na dostupnosti je edukacije o šećernoj bolesti sa sloganom Edukacijom do bolje sutrašnjice.

Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o bolesti za koju čak 40 posto oboljelih u Hrvatskoj ni ne zna da je ima, a kako kasno otkriće može dovesti do kroničnih komplikacija i smrti naglašava se važnost preventivnih pregleda i zdravog načina života.

Prema studiji troškova u zdravstvu iz 2016., samo na liječenje dijabetesa odlazilo je oko 20 posto proračuna HZZO-a, pri čemu su troškovi liječenja kroničnih komplikacija činili 88 posto tog iznosa.

Dijabetes je do prošle godine bio treći vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, iza kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, no prošle godine ih je za jedno mjesto pomaknu COVID-19, koji je sada prvi.

Prevalencija dijabetesa je u porastu, a Hrvatska je u nezahvalnoj poziciji kad je riječ o predviđanjima jer dijeli prvo mjesto s Maltom po broju preuhranjenih i pretilih osoba u Europskoj uniji i Europi.

Upravo je pretilost jedan od glavnih rizičnih čimbenika za nastanak šećerne bolesti tipa 2. Tu su još i nezdrava prehrana, sjedilački način života, tjelesna neaktivnost, izloženost stresu. Ako uz sve to osoba ima i genetsku predispoziciju, odnosno pozitivnu obiteljsku anamnezu, veliki je rizik da će razviti bolest.

Nekoć se o dijabetesu tipa 2 govorilo kao o staračkoj šećernoj bolesti jer su je ljudi dobivali sa 60-ak godina, no sada se nerijetko događa da bolest razviju i ljudi s 40 godina budući da je sve više pretile djece i adolescenata. U svijetu se događa da i djeca dobiju tip 2 šećerne bolesti, što je nekoć bilo nezamislivo jer se kod njih javljao isključivo tip 1, navodi Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike “Vuk Vrhovac” i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora – piše hrt.hr.

Šećerna bolest u svijetu

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 milijuna do 2030. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6,7 milijuna ljudi, odnosno jedna osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Pročitajte: Što debljina čini vašem organizmu: Više od 200 zdravstvenih komplikacija povezano s viškom kilograma

Šećerna bolest u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 327 785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih više od 500 000.

Rizični čimbenici

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja – piše HZJZ.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina glukoze u krvi, hiperglikemije):

  • pojačano žeđanje
  • učestalo mokrenje
  • pojačana glad
  • umor
  • zamućen vid
  • usporeno zacjeljivanje rana
  • smanjenje osjeta te trnci u šakama i stopalima.

Pročitajte: Citrus koji pomaže s probavom, zdravljem srca, dijabetesom i kožnim problemima

Foto: Pheelings Media iStock/Getty Images Plus via Getty Images