Ovo su trenuci kad se trebate zabrinuti ako mislite da vam srce ne radi kako treba

by | 8 svibnja, 2020

Palpitacije srca ili nepravilan rad srca učestale su i nisu uvijek simptom neke ozbiljne bolesti, kako piše Glamour. Zadaća srca kao organa vrlo je važna i ono mora slati krv bogatu kisikom i nutrijentima u svoje dijelove dijela. Ujedno, s tom krvlju šalje i ugljični dioksid u pluća kako bismo taj otpadni materijal mogli izbaciti iz tijela. Kad osjetite pomak u radu srca, riječ je o palpitaciji koju najčešće osjećate kao ubrzani rad srca, nepravilne otkucaje ili snažne otkucaje.

“Ako osjećate palpitacije, to je znak da ste svjesni rada svog srca i često mislite da takav srčani ritam nije normalan”, kaže dr.  Shephai Doshi iz Srčane klinike u Kaliforniji.

“Ljudi ih različito opisuju i ponekad s njima treba detaljno razgovarati kako bismo otkrili što zapravo proživljavaju”, pojašnjava kardiolog Sanjiv Patel.

Više je čimbenika koji će vas usmjeriti i reći vam trebate li se zabrinuti oko nepravilnih otkucaja srca ili ne. Obično palpitacije nisu znak bolesti, no u pojedinim situacijama mogu biti ozbiljan razlog za brigu. Evo kako procijeniti je li vrijeme za odlazak liječniku.

Razlozi palpitacija

“U trenutku kad ljudi osjete palpitacije, njihovo srce ne radi ništa pogrešno” ističe dr. Doshi. Kaže kako postoji milijun razloga koji vode do tog stanja i uglavnom nije riječ o problematičnim razlozima. Srce zna kada se treba stisnuti temeljem električnih impulsa iz stanica poznatih kao sinoatrijalni čvor. Te se stanice nalaze u desnom atriju srca. Ako iz čvora dolaze neuobičajeni električni impulsi, javljaju se palpitacije.

Sve što će povisiti razinu adrenalina u tijelu može utjecati na električne impulse. To uključuje stres, napadaje panike, kofein, vrućicu te pojedini lijekovi koji sadrže stimulanse. Receptori u srcu prepoznaju povišeni adrenalin, pa svako povećanje tog hormona vodi do nepravilnog rada srca.

Dodatno, palpitacije će prouzročiti i svaka radnja zbog koje će srce jače raditi. “Zato palpitacije koje osjećate nakon fizičkog napora ili treninga nisu razlog za zabrinutost”, kaže dr. Doshi. Pojedine žene će ih osjetiti i tijekom trudnoće jer imaju povećan volumen krvi i srce mora više raditi. Usto, u pojedinim situacijama ćete misliti da imate palpitacije, no zapravo ih nemate. “Neki su ljudi vrlo svjesni svog tijela i čim osjete ubrzaniji rad srca vjeruju da je riječ o palpitacijama, iako srce i dalje radi s normalnom brzinom otkucaja do 100 otkucaja u minuti”, navodi dr. Patel.

Ozbiljniji problemi

Srčana aritmija također može potaknuti palpitacije. Pojednostavljeno, u tom slučaju riječ je o kratkom spoju u električnom sustavu srca. Zbog aritmija srce ima nepravilne otkucaje i osjećate slabost, vrtoglavicu, kratak dah, pa čak i bolove u prsima. Iako nije riječ o ozbiljnom stanju, ono zahtijeva medicinsku skrb i liječenje.

Sa sigurnošću jedino liječnik može utvrditi o čemu je riječ, no u načelu svi ostali simptomi osim čudnog osjećaja oko srca mogu ukazivati na zdravstvene tegobe. Dodatno, problemi sa srčanim ritmom mogu ukazivati i na bolesti štitnjače. Ona proizvodi hormone koji utječu na rad čitavog organizma. Ako radi previše, imate hipertireozu koja potiče vaš metabolizam. Srce će vam kucati ubrzano i nepravilno, a usto ćete imati povećani apetit i iznenada ćete gubiti na težini.

Liječnici kažu da ćete osjećati palpitacije i ako imate fizičkih anomalija poput uvećanog srca ili slabijeg srca, no to ne možete znati bez liječničkog pregleda.

Kad otići liječniku

Povremene palpitacije normalan su dio života, no ako ih osjećate učestalo, vrijeme je za posjet liječniku. “Ako osjećate poremećaje u radu srca svaki put kad nešto radite, primjerice, podižete nešto ili šećete, nije riječ o povremenoj situaciji nego problemu kojeg trebate provjeriti”, savjetuje dr. Patel.

Ako se uz palpitacije javljaju i drugi simptomi poput vrtoglavice, umora ili bolova u prsima, to može ukazivati da nešto nije u redu s radom srca i treba posjetiti specijalista da otklonite sumnje. Pritom je važna i vaša medicinska povijest, osobito ako od ranije imate zdravstvenih tegoba povezanih sa srcem.

‘Manje razloga za brigu imaju zdravi ljudi u dobi od 30 godina, dok se oni u dobi od 60 godina prethodnim problemima srca trebaju više brinuti. U njihovom slučaju može biti riječ i o srčanom udaru”, ističe dr. Doshi.

U svakom slučaju, ako proživljavate simptome za koje mislite da nisu uobičajeni, ili odskaču od vaše rutine, bez odgode otiđite svome liječniku i posavjetujte se s njim.

IZVOR: 24SATA.HR

Photo by Giulia Bertelli on Unsplash