Možemo li se razboljeti od klime
Možemo li se razboljeti od klime
Savjeti stručnjaka ZDRAVLJE

Možete li se zaista razboljeti od klime ili je to samo mit? Evo što kažu liječnici

by Katarina Brkljača

30.06.2026.

U jeku toplinskog vala, kada se dnevne temperature penju i do visokih 37 stupnjeva, preporučuje se najtoplije sate provesti u zatvorenom. A kod ovakvih vrućina, i u zatvorenim prostorima može biti neizdrživo, pa mnogi ne mogu zamisliti ljetne mjesece bez klime. Ipak, postoji i druga strana – gotovo svatko poznaje barem jednu osobu (ili se i sami u tome prepoznajete) koja ne može podnijeti niti pola sata u klimatiziranom prostoru. Već nakon desetak minuta, hvata ih glavobolja, a drugo se jutro bude s grloboljom, ukočenim vratom ili sličnim simptomima.

Možemo li se, dakle, doista “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom uvriježenom mitu, poput onoga da se moramo kloniti propuha?

Možemo li se razboljeti od klime?

Čini se da u ovim tvrdnjama ima istine. “Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatiziranim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma”, objasnio je za časopis Time dr. William Checkley, pulmolog i specijalist intenzivne medicine te profesor na Johns Hopkins School of Medicine.

Grebanje u grlu, suhe oči, usne i koža jedan su od glavnih posljedica koje mnogi prijavljuju nakon što provedu dan u klimatiziranom prostoru. Iza ovoga stoji suh zrak – dugotrajno korištenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, zbog čega se isušuju sluznice nosa i grla te koža, a prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije. Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagode i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je riječ o reakciji tijela na promijenjene uvjete u zraku.

Ipak, klima sama po sebi ne može uzrokovati virusne infekcije poput prehlade, gripe ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo pod hladnim zrakom.

Možemo li se razboljeti od klime

Prljavi filteri najveći su neprijatelj

No postoji još jedan važan detalj. Dok hladan zrak ne može izazvati bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se filteri ne čiste redovito, u njima se s vremenom mogu nakupljati prašina, pelud, plijesan i drugi alergeni, koji se zatim cirkulacijom zraka šire prostorijom. Kod osjetljivijih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kihanja, začepljenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ranjivi ljudi s alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri mogu dodatno opteretiti dišni sustav. Zato redovito čišćenje i servisiranje klime nije važno samo za učinkovitost uređaja, nego i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog zraka, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada s visokih 35 ili 37 stupnjeva uđemo u prostor rashlađen na 18 ili 19 stupnjeva, tijelo se mora u vrlo kratkom roku prilagoditi potpuno drugačijim uvjetima kako bi održalo stabilnu tjelesnu temperaturu. Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može potaknuti glavobolju, osjećaj umora, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još opasnija je obrnuta situacija – izlazak iz jako klimatiziranog automobila, u kojem je 20 stupnjeva, na vanjskih 37 može izazvati priličan šok za organizam, pa čak i ozbiljne posljedice, posebno kod djece i starijih osoba.

Kako koristiti klimu bez rizika za zdravlje?

Prije svega, stručnjaci preporučuju da klima nikada ne bi trebala biti postavljena na prenisku temperaturu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da je u uvjetima toplinskih valova cilj održavati unutarnju temperaturu ispod oko 32 °C tijekom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara prevelik stres za organizam. Kada se koriste klima uređaji, preporučuje se da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bude veća od 6 do 8 stupnjeva, kako bi se tijelo lakše prilagodilo i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je vani 35, unutarnja temperatura ne bi trebala biti niža od 27 °C.

Za kraj, jasno nam je da je klima jedan od najvažnijih suparnika u ovim vrućinama. Iako ne može sama po sebi izazvati bolesti, za one s osjetljivijim respiratornim sustavom najbolje ju je koristiti umjereno i kombinirati s drugim metodama rashlađivanja prostora, poput prozračivanja noću i blokiranja sunca. Isto tako, klimu je vrlo važno pravilno održavati i ne pretjerivati, odnosno održavati razliku u temperaturi u skladu s preporukama!

FOTO: Dupe Photos