Mogućnost od moždanog udara možete umanjiti ovom aktivnošću

by | 17 srpnja, 2020

Nezdrave navike poput nedostatka tjelovježbe, pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola povećavaju rizik od moždanog udara i kod mlađih generacija.

Moždani je udar ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i liječenje. To je vrsta ozljede mozga uzrokovana blokiranjem dotoka krvi u mozak, čime se postepeno uništavaju moždane stanice, a u nekim slučajevima može doći i do krvarenja.

Prema zdravstvenim stručnjacima, životni rizik od moždanog udara povećava se nakon navršenih 55 godina. Ali, danas, zbog lošeg načina života i prihvaćanja nezdravih navika poput nedostatka fizičke tjelovježbe, pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, zabilježeni su slučajevi moždanog udara i kod mlađih generacija.

Redovita tjelovježba – važan aspekt prevencije moždanog udara

Redovita tjelovježba pomaže u održavanju cjelokupnog zdravlja. Ostale glavne bolesti koje mogu dovesti do većeg rizika za moždani udar uključuju hipertenziju, dijabetes i visoka razina kolesterola.

Hipertenzija (povišeni tlak) je jedan od najvećih čimbenika rizika za moždani udar. Njoj se pripisuje preko 50% ishemijskih moždanih udara (zbog blokade), a ona povećava šanse i za hemoragijski moždani udar (krvarenje u mozgu). Dakle, redovita tjelovježba pomaže u održavanju razine krvnog tlaka, čime se smanjuje rizik od moždanog udara i do 80%.

Redovita tjelovježba ne samo da pomaže u kontroli razine glukoze u krvi, već i smanjuje šanse za razvoj moždanog udara kod dijabetičara.

Visoka razina kolesterola još je jedan od čimbenika. S povećanom razinom LDL-a (lošeg kolesterola) povećava se i rizik od nakupljanja plaka, uzrokujući aterosklerozu. Zbog toga može doći do gubitka integriteta sluznice što dovodi do stvaranja ugrušaka, što zauzvrat može spriječiti protok krvi i dovesti do moždanog udara. Manjak tjelesne vježbe dovodi do velikih komplikacija i može imati poguban učinak na krvožilni sustav mozga.

Razina intenziteta vježbanja

Počnite polako i postupno razvijajte svoj raspored vježbanja. Također se mogu raditi vježbe za jačanje mišića i kostiju, ali one bi trebale biti usklađene aerobnim vježbama poput brzog hodanja, vožnje biciklom itd.

Vježbe umjerenog intenziteta mogu se raditi, ali uvijek je dobro konzultirati se s liječnikom prije nego što započnete s programom vježbanja. Tjelovježba niskog intenziteta ako se redovito izvodi dugoročno ima koristi i pomaže u kontroli rizika od srčanih bolesti koje u budućnosti mogu dovesti do moždanog udara. Vježbe slabog intenziteta uključuju hodanje, istezanje, jogu i kućanske poslove, prenosi Doctor NDTV.

IZVOR: 24SATA.HR