Koji SPF doista trebamo? Donosimo najnovije smjernice za sigurno uživanje na suncu

Koliko kreme za zaštitu od sunca doista trebamo nanositi i je li SPF 50+ samo marketinški trik ili stvarna zaštita? Donosimo provjerene savjete renomiranih dermatologa i najnovije smjernice za sigurno i pametno uživanje na suncu.

Iako preplanuli ten nekima izgleda privlačno i “zdravo”, dermatolozi upozoravaju da on zapravo ukazuje na suprotno – koža je već pretrpjela oštećenje uzrokovano UV zračenjem. Isto tako, rizik od melanoma, kako upozoravaju stručnjaci, može se udvostručiti već nakon zadobivanja pete opekline od sunca. A čak i kad koža ne izgori, nezaštićeno izlaganje UV zrakama i dalje povećava rizik od raka kože.

Koji SPF preporučuju dermatolozi

Teško ćete pronaći dermatologa koji će reći da je zaštita niža od SPF-a 30 dovoljna – čak i uz pažljivo nanošenje – kako bi koža bila uistinu zaštićena od hiperpigmentacija, razgradnje kolagena i povećanog rizika od raka kože.

Pritom, kad kupite kremu za sunčanje na kojoj na pakiranju piše SPF 30, vjerojatno pretpostavljate da će vam pružiti zaštitni faktor 30. I hoće, ali pod određenim uvjetima. Sve što je potrebno da bi koža bila dobro zaštićena od sunca nalazi se u svakoj kemijskoj ili mineralnoj kremi za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom, ali na kraju svega koliko će vaša koža stvarno biti zaštićena od oštećenja izazvanih suncem u velikoj mjeri ovisi o tome nanosite li – i nanosite li zatim iznova – dovoljnu količinu izabrane formule.

“Da biste dobili zaštitu koja je navedena na proizvodu, morali biste ponoviti način nanošenja koji se koristi u laboratoriju, a to je dva miligrama po kvadratnom centimetru kože. To u praksi znači pola žličice za lice i vrat zajedno – po četvrt žličice za svako i po jednu žličicu za svaku ruku i nogu, s prednje i stražnje strane”, kaže certificirana dermatologinja dr. Ranella Hirsch. “Realno, ljudi uglavnom koriste otprilike polovicu te količine.”

Iako je i dalje raširena zabluda kako između SPF-a 30 i SPF-a 50 gotovo da nema razlike, dr. Hirsch upozorava da je razlika poprilična. “Kod SPF-a 30 kroz zaštitni filter prolazi i do 1,5 puta više UV zračenja”, objašnjava. Zato preporučuje najmanje SPF 50, i za lice i za tijelo, kad boravimo na otvorenom. Drugim riječima, SPF 50+ nije tek marketinški trik. No nije važna samo visina zaštitnog faktora – obratite pozornost i na oznaku broad spectrum (široki spektar zaštite). Ona znači da proizvod štiti i od UVB i od UVA zraka.

Koliko kreme za sunčanje treba nanositi na lice

Vjerojatno ste već čuli za pravilo “dva prsta”, odnosno za smjernicu koja govori koliko kreme za sunčanje treba nanositi. Certificirana dermatologinja dr. Marisa Garshick preporučuje na lice i vrat nanijeti količinu veličine novčića. To odgovara otprilike polovici žličice, iliti količini koja stane duž dva prsta. Nastavlja objašnjavati da je nanošenje upravo te količine ključno kako biste dobili razinu zaštite navedenu na pakiranju kreme za sunčanje bez obzira na formulu (mineralnu ili kemijsku), mjesto na kojem se nalazite ili godišnje doba.

Koliko kreme za sunčanje treba nanositi na tijelo

“Ako pratimo preporuku za nanošenje dva miligrama kreme po kvadratnom centimetru kože, to ukupno iznosi oko dvije jušne žlice, odnosno količinu koja stane u jednu čašicu, za cijelo tijelo”, objašnjava dr. Garshick.

Ako izbjegavate nanositi veću količinu kreme za sunčanje zbog straha od nepoželjnog bijelog traga na koži, stručnjaci savjetuju da birate proizvode s višim SPF-om. “Viša razina zaštite donekle može nadoknaditi premalu količinu nanesenog proizvoda”, objašnjava dr. Hirsch. No to ne znači da zaštitu nije potrebno obnavljati. I dalje je važno ponovno nanositi zaštitu svaka dva sata, osobito nakon znojenja, plivanja ili duljeg boravka na otvorenom. “Problem s vrlo visokim SPF faktorima jest to što ljudi često misle da je jedno nanošenje dovoljno za cijeli dan, a to jednostavno nije točno”, upozorava.

Posebnu pozornost treba obratiti ako koristite SPF u spreju. Kod takvih proizvoda dermatologinja dr. Garshick savjetuje nanošenje sve dok koža, nakon utrljavanja, ne poprimi sjaj. “Uvijek kažem svojim pacijentima: ako se koža presijava, znači da ste nanijeli dovoljnu količinu”, kaže.

Kad treba koristiti kremu sa zaštitnim faktorom

Možda zvuči smiješno, ali osim ako nije noć i niste u krevetu, vjerojatno biste trebali koristiti zaštitni faktor. “Bez obzira na godišnje doba, sunce uvijek emitira štetne UV zrake”, objašnjava dermatologinja dr. Mary Lupo. “Čak i ako tijekom hladnijih mjeseci ne zadobijete opekline od sunca, važno je da koža bude zaštićena i tada, doslovno tijekom cijele godine, jer u suprotnome štetne zrake mogu izazvati prerano starenje i oštećenje DNK-a.”

Oštećenje DNK-a, koje može dovesti do raka kože, posebno izazivaju UVB zrake. “Njihov intenzitet najveći je između 10:00 i 16:00”, objašnjava i dermatologinja dr. Carolyn Stull. “UVA zrake, s druge strane, prisutne su tijekom cijelog dana i prodiru dublje u kožu, oštećuju kolagen i elastin te uzrokuju fotostarenje.”

Čak i ako ste veći dio dana u zatvorenom prostoru, ali blizu prozora, važno je znati da staklo može blokirati UVB, ali ne i UVA zrake. Dermatolozi zato savjetuju da i nanošenje SPF-a u zatvorenom postane navika. “Ako ima dovoljno svjetla da možete vidjeti, to znači da postoji i sunčevo zračenje”, potvrđuje i dr. Hirsch.

Koliko često treba nanositi proizvod sa SPF-om

Jednom rječju: vrlo često. “Zaštitni faktor treba iznova nanositi najmanje svaka dva sata, a češće ako se znojite ili ste u vodi”, kaže dermatologinja dr. Roberta Del Campo. Ovo vrijedi čak i za proizvode koji imaju oznaku “vodootporno”.

No znači li to da svaka dva sata morate skidati odjeću i ponovno nanositi SPF po cijelom tijelu? Ne nužno. Dr. Garshick objašnjava da i odjeća pruža određenu razinu zaštite od UV zračenja – primjerice, bijela pamučna majica ima zaštitni faktor 5. Hoće li biti potrebno ponovno nanositi zaštitu ispod odjeće ovisi o tome koliko ćete dugo boraviti vani i kakvom ćete izlaganju biti izloženi.

“Ako planirate dulje vrijeme provesti baš na suncu, osobito na plaži ili tijekom boravka na otvorenom, najbolje je nositi odjeću s UV zaštitom kako biste osigurali dodatan sloj zaštite”, savjetuje dr. Garshick.

Međutim, kod dijelova tijela koji nisu prekriveni odjećom obavezno je redovito iznova nanositi zaštitni faktor. “Važno je ne zaboraviti tjeme, šake, vrat, uši, usne, gornji dio stopala i sva područja kože koja mogu ostati izložena, a da toga možda nismo ni svjesni”, upozorava.

Utječe li UV indeks na potrebu za kremom za sunčanje

Krajem 2024. godine, certificirana dermatologinja dr. Shereene Idriss objavila je Instagram video koji je prilično uzburkao javnost. Snimajući se vani tijekom sunčanog zimskog dana, dr. Idriss je rekla: “Nemam ni trunke kreme za sunčanje na sebi.” Zatim je objasnila da nema potrebe za SPF zaštitom kad je UV indeks nizak – točnije, kad je tri ili manji. UV indeks mjeri jačinu UV zračenja i možete ga provjeriti u većini vremenskih aplikacija. Njezini savjeti zbunili su mnoge, što je i razumljivo: djelovalo je kao da su u suprotnosti sa svim onim što smo do sada naučili o zaštiti kože. Ipak, mnogi dermatolozi ne slažu se sa stavom dr. Idriss. Dr. Francesca Lewis objašnjava da nizak UV indeks – čak i ako iznosi jedan ili dva – ne znači da UV zračenja nema. “UV zračenje, čak i kad nije jako, i dalje može doprinijeti fotostarenju, oštećenju DNK-a i povećanom riziku od raka kože.” Dodaje i da se UV indeks mijenja tijekom dana. “Jutro s naizgled niskim UV indeksom može prerasti u popodne s puno višom razinom UV zračenja, ostavljajući vas nezaštićenima ako niste ponijeli kremu za sunčanje”, kaže ona. Osim toga, postoje i drugi faktori koji mogu povećati mogućnost oštećenja kože. Odbijanje UV zraka od površine poput pijeska, ili snijega zimi, može povećati izloženost čak i kad je UV indeks nizak, kako navode mnogi dermatolozi. Koristite kremu za sunčanje svaki dan, bez obzira na aktualnu razinu UV indeksa. “Stvaranje navike već je pola posla, a ako SPF ne koristite redovito, velika je vjerojatnost da ga nećete koristiti ni onda kad je to najpotrebnije.”

Jesu li skincare i make-up proizvodi sa SPF-om dovoljna zaštita od sunca

Dermatolozi ističu da skincare i make-up proizvodi sa SPF-om imaju svoju vrijednost i mogu pridonijeti zaštiti kože, no ne bi trebali biti jedina zaštita lica od sunca. Iako pojedini proizvodi zadovoljavaju preporučeni minimum od SPF-a 30, nije sasvim jasno koliku je količinu potrebno nanijeti kako bi se postigla razina zaštite navedena na pakiranju. Najsigurniji pristup? Bez obzira na tip kože, klasični proizvod sa zaštitnim faktorom nanesite kao završni korak svoje skincare rutine, prije šminke – neovisno o tome sadrži li i sama šminka SPF. Razlog je jednostavan: UV zrake izrazito su snažne, a make-up tijekom dana blijedi i skida se, pa dodatan sloj zaštite može učiniti značajnu razliku. Pritom ne treba zaboraviti ni druge oblike zaštite: boravak u hladu, šešire sa širokim obodom, odjeću s UV zaštitom te izbjegavanje dijela dana kad je sunčevo zračenje najintenzivnije. Dosljedno pridržavanje tih navika dugoročno čini veliku razliku, i to ne samo za izgled kože nego i za njezino zdravlje – a ono je, složit ćete se, ipak najvažnije.

Tekst: Jelena Belimarković
Foto: Dupe photos