Nije svaki stres loš: što je eustres i kako može poboljšati vaš život

O stresu uglavnom govorimo u negativnom smislu – onaj stres koji pogoršava san, prehranu, okupira nam misli i naposljetku vodi burnoutu. Ipak, često zaboravljamo da je stres obična prirodna reakcija našeg tijela na situacije koje prepoznaje kao prijeteće. I dok se s negativnim stresom važno naučiti nositi, postoji i druga strana – pozitivan stres ili eustres.

Što je eustres?

Eustres je pozitivan oblik stresa koji potiče motivaciju, povećava energiju i pomaže nam da se uspješnije nosimo s izazovima. Za razliku od distresa, koji izaziva neugodu i može negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje, eustres se doživljava kao uzbudljiv i koristan, piše portal Very Well Mind.

Eustres se najčešće javlja u situacijama koje zahtijevaju prilagodbu, ali koje osoba procjenjuje kao ostvarive i potencijalno korisne. Primjeri uključuju početak novog posla, vjenčanje, rođenje djeteta, polaganje važnog ispita, sportska natjecanja ili rad na izazovnom projektu. U takvim okolnostima tijelo aktivira slične fiziološke reakcije kao i kod negativnog stresa – ubrzan rad srca, povećanu budnost i lučenje hormona stresa – no osoba te promjene doživljava kao poticaj, a ne kao prijetnju.

Kako eustres djeluje na nas?

Ova vrsta stresa pomaže u održavanju koncentracije i usmjerenosti na zadatke, potiče pojedince da prihvate nove izazove te ih motivira na ostvarivanje osobnih i profesionalnih ciljeva. Eustres bi također mogao biti razlog zašto nam je ponekad najlakše neke zadatke napraviti u zadnji čas – kada znamo da će nas “uhvatiti” taj pozitivni adrenalin, vjerujemo da ćemo uspjeti odraditi ono što vjerojatno tjednima odgađamo.

Pročitajte: Možemo li otapkati stres? Sve što trebate znati o EFT tehnici

Upravo o ovome govori Yerkes-Dodsonov zakon o stresu – određena razina pobuđenosti odnosno stresa može pozitivno utjecati na uspješnost i radnu učinkovitost. Umjerena količina stresa često pomaže u održavanju motivacije, koncentracije i angažiranosti, što može dovesti do boljih rezultata. Međutim, taj učinak vrijedi samo do određene granice – kada razina stresa postane previsoka, izvedba počinje opadati. Također, optimalna razina stresa nije jednaka za sve aktivnosti; dok neki složeniji zadaci zahtijevaju nižu razinu pobuđenosti kako bi se izbjegle pogreške, jednostavniji ili rutinski zadaci mogu imati koristi od viših razina stresa i energije.

Kako iskoristiti eustres?

Suprotno od eustresa, nalazi se distres – onaj, klasični, negativni stres s kojim se često susrećemo. Za početak, važno je razumjeti i prepoznati razlike, kako bismo mogli utjecati na našu reakciju. Čak i istraživanja pokazuju da način na koji procjenjujemo određenu situaciju značajno utječe na to kako ćemo se postaviti. Kada neki događaj doživljavamo kao prijetnju, veća je vjerojatnost da ćemo osjetiti tjeskobu, strah i osjećaj preopterećenosti. S druge strane, ako istu situaciju promatramo kao izazov koji možemo savladati, veća je vjerojatnost da ćemo reagirati motivirano, usredotočeno i proaktivno. Upravo zato razvijanje razumijevanja eustresa može pomoći u promjeni perspektive te olakšati suočavanje sa stresnim životnim okolnostima.

Pročitajte: Što kad potraga za životnom svrhom postane izvor stresa i anksioznosti?

Prema portalu Very Well Mind, nekoliko jednostavnih metoda može pomoći da na stresne situacije gledamo kao izazove, a ne kao prijetnje. Prvi je korištenje pozitivnog unutarnjeg dijaloga. Umjesto da se usredotočujemo na moguće poteškoće i neuspjehe, korisno je podsjećati se da posjedujemo znanja, vještine i iskustva potrebna za suočavanje s izazovima. Druga važna strategija jest usmjeravanje pažnje na ono što možemo kontrolirati. Fokusiranje na resurse i konkretne korake koje možemo poduzeti pomaže smanjiti osjećaj bespomoćnosti te povećava osjećaj samopouzdanja i kontrole nad situacijom. Naposljetku, korisno je raditi na promjeni vlastitog načina razmišljanja. Kada stresne okolnosti promatramo kao prilike za učenje, razvoj i osobni rast, lakše razvijamo otpornost te se uspješnije nosimo sa životnim izazovima.

Foto: Kaboompics