Bingeanje omiljenih serija moglo bi ostaviti negativan trag na mozgu, pokazala nova studija

Nakon napornog dana, sve nas vuče da upalimo napetu novu seriju i isključimo se na nekoliko sati, a možda i čitavu večer. Bingeanje serija na Netflixu, HBO-u ili nekoj drugoj od brojnih streaming platformi mnogima je omiljeni način opuštanja, no neuroznanstvenici upozoravaju – moglo bi imati negativan učinak na zdravlje našeg mozga, posebno kako starimo.

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Alzheimer’s & Dementia, osobe koje su u srednjoj životnoj dobi izjavile da televiziju gledaju “vrlo često” 20 godina kasnije imale su manji volumen određenih dijelova mozga. Promjene su zabilježene i u područjima povezanima s pamćenjem te ranim znakovima Alzheimerove bolesti.

Bingeanje i zdravlje mozga – što kaže istraživanje?

Znanstvenici su analizirali podatke oko 1700 odraslih osoba koje su u trenutku uključivanja u istraživanje u prosjeku imale 53 godine. Sudionici su između 1987. i 1989. odgovarali na pitanja o tome koliko često gledaju televiziju u slobodno vrijeme, ali i koliko vremena tijekom radnog dana provode sjedeći. Više od dva desetljeća poslije podvrgnuti su magnetskoj rezonanciji mozga, a istraživači su zatim usporedili rezultate osoba koje su televiziju gledale rijetko ili gotovo nikada s onima koje su je gledale vrlo često.

Kod osoba koje su puno vremena provodile pred televizorom uočene su strukturne razlike u više dijelova mozga. Imale su manji volumen područja povezanih s pamćenjem i ranim znakovima Alzheimerove bolesti, kao i manji frontalni i okcipitalni režanj, koji imaju važne uloge u izvršnim funkcijama i obradi vizualnih informacija.

Uočeno je i više promjena u bijeloj tvari mozga koje mogu upućivati na bolest malih krvnih žila u mozgu, a povezuju se s kognitivnim propadanjem i demencijom. Važno je i naglasiti da su razlike ostale prisutne i nakon što su znanstvenici u obzir uzeli druge čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje mozga, uključujući tjelesnu aktivnost, indeks tjelesne mase, visoki krvni tlak i dijabetes.

Je li problem u sjedenju ili bingeanju?

Dok sjedilački način života može potaknuti razvoj raznih zdravstvenih problema u starijoj dobi, autori ovog istraživanja ističu da nije svako sjedenje jednako. Osobe koje su mnogo vremena provodile sjedeći na poslu nisu imale jednake promjene kao osobe koje su često gledale televiziju. Štoviše, kod njih su zabilježeni veći frontalni, parijetalni i okcipitalni režnjevi te manje promjena bijele tvari.

Za zdravlje mozga, dakle, možda nije važno samo koliko vremena provodimo sjedeći, nego i kako to vrijeme provodimo. “Gledanje televizije često je dugotrajna i kognitivno pasivna aktivnost, a može biti popraćeno i drugim nezdravim navikama, poput nesvjesnog jedenja ili smanjene društvene interakcije, što bi zajedno s vremenom pred TV-om moglo negativno utjecati na zdravlje mozga”, objasnio je jedan od autora istraživanja dr. sc. Natan Feter.

FOTO: Dupe Photos