Wellbeing ZDRAVLJE

Anksiozni stil privrženosti: kako ga prepoznati prije nego što vam uništi vezu

by Katarina Brkljača

07.10.2025.
Anksiozni stil privrženosti
Anksiozni stil privrženosti
FOTO: Dupe Photos

Osjećate li se ponekad kao da je vaša vrlo stabilna veza na korak od prekida iako ne postoji legitiman razlog za to? Ako često osjećate strah od odbacivanja, intenzivno preispitujete tuđe ponašanje i imate potrebu stalno tražiti potvrdu od svog partnera ili partnerice, možda imate anksiozni stil privrženosti.

Anksiozni stil privrženosti može razoriti bliske odnose, posebno one romantičnog karaktera. Ipak, prilično je čest – prema portalu Health, procjenjuje se da čak 20 posto populacije gaji upravo ovakve osjećaje povezane s anksioznom privrženošću. No o čemu je zapravo riječ? Kako prepoznati jesu li vaše sumnje validne ili samo progovara vaš anksiozni stil privrženosti?

Što je anksiozni stil privrženosti

Osobe koje imaju anksiozni stil privrženosti često se osjećaju nesigurno u vezi, stalno traže potvrdu i znakove ljubavi od partnera. Njihova intenzivna emocionalna investiranost može lako prerasti u strah od napuštanja, ljubomoru ili prekomjerno preispitivanje ponašanja partnera. Takvo ponašanje, iako motivirano željom za bliskošću, često stvara napetost i nesigurnost u odnosu – druga osoba u jednom trenutku uglavnom počne osjećati pritisak i opterećenje. S vremenom, osobe s ovim stilom privrženosti mogu osjećati da nikad nisu potpuno zadovoljene, što dodatno pojačava anksioznost i začarani krug emocionalne ovisnosti.

Anksiozni stil privrženosti
FOTO: Dupe Photos

Teorija privrženosti

Kako se razvija anksiozni stil privrženosti? Prema teoriji privrženosti, stil privrženosti razvija se u djetinjstvu i oblikuju ga naslijeđeni geni i odnosi koje imamo s roditeljima ili osobama koje nas odgajaju. Kako odrastamo, taj stil privrženosti utječe na način na koji gradimo i održavamo bliske odnose.

Postoje četiri osnovna stila privrženosti: siguran, anksiozan, izbjegavajući i dezorganiziran. Osobe s anksioznim stilom privrženosti žele osjećati bliskost s drugima, ali im je teško osjećati sigurnost u vezama i često strahuju od napuštanja od strane onih koje vole. Kad govorimo o odnosima s roditeljima, osobe koje su razvile anksiozni stil privrženosti, često su odrastale u kućanstvima gdje njihove emocionalne potrebe nisu bile konzistentno ispunjavane. U nekim slučajevima to znači natjecanje za roditeljskom pažnjom, dok u drugim može uključivati situacije u kojima su roditelji bili nedosljedni, emocionalno nedostupni ili previše kritični, što je kod djeteta stvaralo osjećaj nesigurnosti i straha od odbacivanja.

Kako prepoznati anksiozni stil privrženosti

Svi se ti aspekti preslikavaju na naše obrasce ponašanja u “odraslim” vezama i odnosima. Prema portalu Health, anksiozni stil privrženosti najlakše se prepoznaje po neprestanom traženju razloga zašto će vas partner napustiti. Dakle, ako imate potrebu neprestano provjeravati je li vam vjeran, gdje je i što radi, bez da imate ikakav razlog za sumnju, možda je stvar u vašem stilu privrženosti. Evo još nekih znakova:

  • Često tražite potvrdu ljubavi i pažnje
  • Opsesivno tražite znakove da se partner udaljava
  • Pretjerano doživljavate manje probleme kao prijetnje vezi
  • Automatski pretpostavljate najgore
  • Stalno ste zabrinuti
  • Osjećate da morate provesti svaki slobodan trenutak s partnerom.

Kako se nositi s anksioznim stilom privrženosti

Iako anksiozni stil privrženosti može otežavati odnose, on ne znači da su sretnim vezama zatvorena vrata. Osobe s ovim stilom često su empatične i pažljive prema partnerovim osjećajima, što može biti prednost. Za bolje nošenje s anksioznošću važno je otvoreno komunicirati o svojim okidačima, naučiti regulirati emocije (primjerice, duboko disanje, šetnje, kratki predah) i njegovati život izvan veze kroz prijateljstva i hobije.

Pročitajte: Breadcrumbing: kako prepoznati i spriječiti ovaj moderan dating fenomen

Razumijevanje vlastite privrženosti i njene povezanosti s djetinjstvom pomaže smanjiti samokritiku, a po potrebi, velika pomoć može biti i terapija – bilo kognitivno-bihevioralna, partnerska, interpersonalna ili psihodinamska – može podržati razvoj sigurnijeg stila privrženosti i zdravijih odnosa.

FOTO: Dupe Photos