Imate osjećaj da više ne možete zadržati pažnju? Ove 3 metode mogu pomoći

Neprestane obavijesti, beskonačan niz vijesti i sadržaja na društvenim mrežama, poruke koje stižu sa svih strana i navika da posegnemo za mobitelom čim imamo nekoliko slobodnih sekundi – u modernom okruženju, nije ni čudo što nam je teže nego ikad zadržati pozornost na jednom zadatku.

O tome da nam je sposobnost koncentracije sve slabija razgovara se već neko vrijeme, a posebno često u kontekstu djece i mladih. Učitelji i profesori sve češće upozoravaju na poteškoće sa zadržavanjem pažnje tijekom nastave, no istina je da ovo nije problem rezerviran samo za mlađe generacije – utjecaj koji društvene mreže i digitalno okruženje imaju na naše mozgove ne ovisi o dobi, pa sve više odraslih prepoznaje isti obrazac i u vlastitoj svakodnevici.

Što je sposobnost koncentracije

Vrsta fokusa o kojoj govorimo – sposobnost da pažnju usmjerimo na jednu stvar i na njoj je zadržimo – u psihologiji se naziva usmjerena pažnja. No problem je u tome što ona nije neograničena – možemo je zamisliti poput mišića koji se tijekom dana postupno umara: svaka obavijest koju odlučimo ignorirati, svaki poriv da provjerimo mobitel kojem se odupremo i svaka odluka o tome hoćemo li prekinuti ono što radimo troše dio naših mentalnih kapaciteta. Zato vam se možda čini da do kraja radnog vremena neprestano posežemo za mobitelom i ne možemo se fokusirati na zadatke koje smo tog jutra obavljali bez problema.

Kako nam se sposobnost koncentracije smanjila

Da se način na koji zadržavamo pažnju doista promijenio pokazuju i istraživanja psihologinje Glorije Mark, profesorice na Sveučilištu Kalifornija u Irvineu, koja već više od dva desetljeća proučava našu interakciju s tehnologijom. Kako je objasnila za American Psychological Association, 2004. godine ljudi su na jednom ekranu prije prebacivanja pažnje u prosjeku ostajali oko dvije i pol minute. Do 2012. taj se period smanjio na 75 sekundi, a posljednjih godina na svega 47 sekundi. U praksi to znači da puno češće prebacujemo pažnju s jednog sadržaja ili zadatka na drugi – primjerice, usred pisanja dokumenta otvorimo mail, provjerimo poruku ili prijeđemo na drugu karticu. Problem je u tome što svako takvo prebacivanje zahtijeva da se ponovno mentalno “uključimo” u ono što smo prethodno radili, na što ponovno trošimo vrijeme i energiju.

Kako poboljšati koncentraciju

No kako ponovno poboljšati koncentraciju? Izdvojili smo nekoliko jednostavnih savjeta s bloga Unplugged i portala Rochester Medicine koje možete isprobati već tijekom sljedećeg radnog dana.

Prepoznajte poriv za distrakcijom

Kad sljedeći put usred nekog zadatka osjetite potrebu posegnuti za mobitelom ili otvoriti društvene mreže, pokušajte taj poriv jednostavno osvijestiti i imenovati. Budite što konkretniji – primjerice: “Izbjegavam odgovoriti na ovaj mail jer ne znam što napisati”. Sâm čin pretvaranja osjećaja u riječi može pomoći smiriti automatsku emocionalnu reakciju i vratiti prostor za svjesniju odluku. Umjesto da se zbog gubitka fokusa kritizirate ili pokušavate pod svaku cijenu ignorirati poriv, pokušajte primijetiti što se događa – ta vam kratka pauza može pomoći da odlučite želite li doista uzeti mobitel ili se vratiti zadatku, kako navodi portal Unplugged, a prema savjetima neuroznanstvenika.

Maknite mobitel iz svog vidokruga

Ako se želite usredotočiti na neki zadatak, a nije vam dovoljno samo odlučiti da nećete provjeravati mobitel, pokušajte ga fizički udaljiti od sebe. Idealno bi bilo ostaviti ga u drugoj prostoriji, no pomoći može i ako ga spremite u torbu ili ladicu i utišate obavijesti. Naime, jedno je  istraživanje pokazalo da već sama prisutnost mobitela može zauzimati dio naših kognitivnih kapaciteta. Sudionici su bolje rješavali zadatke kada im je mobitel bio u drugoj prostoriji nego kada se nalazio na stolu ili u džepu odnosno torbi – čak i kad ga uopće nisu koristili.

Planirajte kratke pauze

Baš kao što se tijelo umara nakon fizičkog napora, ni naš mozak ne može neograničeno dugo održavati jednaku razinu koncentracije. Umjesto da se prisiljavate satima raditi bez prekida, u radni dan svjesno uključite kratke pauze koje će vam omogućiti da se mentalno odmorite i lakše vratite zadatku, kako navodi Rochester Health. Portal Unplugged savjetuje da bi idealna pauza mogla biti ona na otvorenom – ili barem s pogledom na zelenilo. U jednom istraživanju sudionici koji su samo 40 sekundi gledali u zeleni krov prekriven cvijećem nakon toga su napravili manje pogrešaka na monotonom zadatku koji je zahtijevao puno pažnje, dok se izvedba skupine koja je gledala u goli betonski krov pogoršala.

FOTO: Dupe Photos