Kad pretražujemo metode za nošenje sa stresom i anksioznošću, očuvanje zdravog rasporeda spavanja i prioritiziranje kvalitetnog sna nameće se kao jedna od najvažnijih. Dakle, svi već znamo da san pomaže u nošenju s tjeskobom, a novo se istraživanje bavilo upravo ovime – naime, stručnjaci su ispitivali kako različite faze sna utječu na ove negativne osjećaje.
Znanstvenici sa Sveučilišta UC Berkeley pokušali su dublje razumjeti zašto se anksioznost s godinama često pojačava i kakvu ulogu u tome ima upravo kvaliteta sna. U istraživanje su uključili 61 kognitivno zdravu osobu stariju od 65 godina, s različitim razinama anksioznosti. Sudionici su proveli noć u laboratoriju za spavanje, gdje je njihova moždana aktivnost praćena uz pomoć EEG-a, ispunjavali su upitnike o razini anksioznosti prije i nakon sna, a sljedećeg jutra napravljeno je i snimanje mozga. Dodatno, 24 sudionika praćeno je tijekom razdoblja od četiri godine kako bi se utvrdilo na koji način promjene u kvaliteti sna dugoročno utječu na razinu anksioznosti.
Što se događa u najdubljoj fazi sna
Poseban naglasak stavljen je na tzv. sporovalnu moždanu aktivnost koja se događa u najdubljoj fazi ne-REM sna. U ovom razdoblju tijelo prolazi kroz najintenzivnije procese regeneracije, dok se istovremeno smatra da mozak tada obavlja “noćnu obradu” emocija – odnosno ponovno usklađuje i stabilizira emocionalne reakcije. Upravo ta faza sna pokazala se presudnom za smanjenje anksioznosti i očuvanje emocionalne ravnoteže.
Sudionici koji su tijekom noći imali smanjenu sporovalnu aktivnost, odnosno slabiju kvalitetu dubokog sna, prijavili su višu razinu anksioznosti već sljedeći dan.
Uzrokuje li anksioznost slabiji san ili obrnuto
Dugo se smatralo da stres i anksiozne misli stoje iza slabijeg sna. No ovo istraživanje pokazuje nešto važno – problem ne ide samo u jednom smjeru. Nije riječ samo o tome da anksiozne osobe ne mogu zaspati, nego i da slab, posebno nekvalitetan duboki san može dodatno pogoršati anksioznost.
Duboka faza sna s godinama se skraćuje zbog prirodnih promjena u mozgu i tijelu: mozak zbog promjena u frontalnim režnjevima postupno gubi sposobnost stvaranja sporih moždanih valova ključnih za najdublji san. Istovremeno se narušava i biološki sat pa san postaje lakši i isprekidan čestim buđenjima, a smanjuje se i lučenje hormona poput melatonina i hormona rasta koji potiču kvalitetan, regenerativni san.
Kako osigurati kvalitetan san dok starimo
Kvaliteta sna ne ovisi samo o večernjoj rutini nego i o onome što radimo tijekom dana. Kako ističu stručnjaci, važno je učiti se nositi sa stresom tijekom dana, a ne računati na san kao reset. Zato je korisno tijekom dana svjesno uvesti trenutke odmora i opuštanja, ili, ako su osjećaji stresa i anksioznosti preplavljujući, potražiti stručnu pomoć.
Jednako je važna i dosljednost – odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme pomažu našem unutarnjem biološkom satu da stabilno proizvodi faze dubokog sna. Redovita tjelesna aktivnost također ima velik utjecaj: čak i umjerene aktivnosti poput hodanja mogu povećati količinu dubokog sna ako se prakticiraju kontinuirano. Alkohol i kofein prije spavanja također mogu poremetiti san, pa je dobra ideja izbjegavati ih za što bolji san, fizički i mentalni oporavak.
FOTO: Pexels
Možda vas zanima
