Kad ste pod stresom, funkcionirate li pretjerano ili nedovoljno?

Kako se nosite s problemima i životnim situacijama?

by | 20 srpnja, 2021
rješavanje problema, stres, anksioznost

Amanda White, L.P.C. direktorica prakse i terapeutkinja u Centru za terapiju žena govori da, kada se ljudi suoče s problemima, dolazi do dvije mogućnosti. Jedna je tih je da imate od sebe prevelika očekivanja kojima sebi nalažete da ćete uspjeti, ali se osjećate iscrpljeno i nezadovoljno kada završite. Druga je da ćete teško savladati stresnu situaciju i biti preplavljeni vlastitim izbjegavanjem te sve prebacivati na drugoga.

U postu na Instagram profilu dr. White sažela je razmišljanja upravo na dvije vrste ljudi. Ljudi s pretjeranim funkcioniranjem preuzimaju kontrolu nad svojom situacijom, imaju kontrolu tijekom krize i sve žele obaviti sami. Oni smanjuju stres time kada osjećaju da je sve pod kontrolom, a rezultat toga je obično izgaranje i ogorčenost.

S druge strane, ljudi s nedovoljnim funkcioniranjem se “smrzavaju” jer ih nervira ideja da moraju izdržati nešto intenzivno te im je lakše prebacivati odgovornost na nekoga drugoga. Takva vrsta izbjegavanja može dovesti do nelagode i frustracija jer se gomila problema/predmeta nakuplja, a osoba zapravo ništa ne postiže i ne napreduje u svom životu. Dakle, stres i anksioznost kod ljudi pokazana je upravo ovime – ljudi se nose ili previše ili premalo sa svojim problemima.

Pročitajte: 5 dnevnih navika koje pogoršavaju anksioznost

Kategorizacija je nužna jer vam razumijevanje ovih pojmova može pomoći da se oduprete nekim situacijama. Primjerice, napraviti “više” pod svaku cijenu nije nužno najbolji način da postignete svoje ciljeve.

Za Shape dr. White govori kako ljudi koji pretjerano funkcioniraju su zapravo perfekcionisti koji postavljaju granice. To su roditelji, skrbnici ili šefovi koji imaju i određene odgovornosti, osobe koje često vode neke grupe i rade većinu toga sami jer drugima ne vjeruju. Osobe s nedovoljnim funkcioniranjem rado puštaju drugima da obave većinu posla, izbjegavaju neke stvari kao odgovor na stres – kao što je reći ljudima što misle, odlazak na sastanke i slično. Oni će radije uvjeriti nekoga da napravi neki posao, nego da to naprave sami. Takve osobe time povećavaju anksioznost. Privremeno se osjećaju bolje kad odgađaju nešto raditi, ali se na kraju osjećaju lošije kada im se zadaci nagomilaju. S druge strane, pretjerano funkcioniranje često kod ljudi izaziva ogorčenost upravo zbog drugih osoba koje ne doprinose, a zbog stalnog rada mogu imati lažni osjećaj kontrole. To znači da dok nešto rade osjećaju da nadmašuju svoj stres, ali zapravo ne rade ništa konkretno kako bi to promijenili.

Alyssa Mass, M.A., M.F.T., bračna i obiteljska terapeutkinja govori da će to otvoriti ljudima oči kako bi vidjeli i popravili svoje ponašanje te razmislili kreće li se vaše ponašanje prema onom što želite/trebate. Zapitajte sami sebe kako se osjećate. Najvažniji savjet koji možete dobiti je poduzeti mjere suprotne od vaše sklonosti. Ako ste na listi osoba koje pretjerano funkcioniraju naučite tražiti pomoć, usporiti, postaviti granice. Nedovoljno funkcionaranje samo znači da  trebate vježbati male korake kako bi naučili savladati neke stvari i naučili vjerovati sebi.

Briga o sebi je ključna – puštanje glazbe, slikanje, vrtlarenje… Time aktivirate senzorne aktivnosti svog mozga i druga njegova područja te ublažavate simptome tjeskobe. Cilj je pronaći ravnotežu idealnu za svaku osobu.

Pročitajte: Prevladajte socijalnu anksioznost uz ovih par savjeta

FOTO: Anna Shvets/Pexels

Tagovi:

anksioznost rješavanje problema