TikTok tvrdi da je “90-30-50 dijeta” odličan način za gubitak kilograma. Evo što kažu stručnjaci

by | 8 svibnja, 2025
90-30-50 dijeta

U moru prehrambenih trendova koji se iz tjedna u tjedan pojavljuju na društvenim mrežama, posljednjih je nekoliko mjeseci sve popularnija “90-30-50 dijeta”, originalno namijenjena za osobe koje se bore s Hashimotovim sindromom, autoimunom bolešću štitnjače. Ipak, na društvenim se mrežama ne čini tako – o ovoj dijeti svi pričaju kao o novoj hit metodi za gubitak kilograma.

Ovu je dijetu osmislila dijetetičarka Courtney Kassis nakon što se i sama susrela s ovom dijagnozom kako bi regulirala povećanje težine koji se često povezuje s Hashimotom. Brojke “90-30-50” u nazivu ove dijete odnose se na dnevne unose ključnih nutrijenata: 90 grama proteina, 30 grama vlakana i 50 grama masti. Upravo to ovu dijetu razlikuje od većine ostalih – naglasak stavlja na ravnotežu i kvalitetu unesenih makronutrijenata, a ne na restrikciju kalorija.

Za početak, što je zapravo Hashimotov sindrom? Ova autoimuna bolest uzrokuje da tijelo napada vlastito tkivo štitnjače, zbog čega ona ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače. To doprinosi povećanju tjelesne mase, ali i simptomima poput umora, boli u zglobovima, zatvora, osjetljivosti na hladnoću, depresije i promjena na koži.

@dietitianwithtwins Another what I eat in a day following The 90-30-50 Method 🍯🫐🥩🍫 This method helped me lose 55 pounds postpartum and keep it off for OVER 2 years + helped me put my Hashimoto’s into remission! The 90-30-50 Method👇🏻 – 90g protein – 30g fiber – 50g healthy fats *minimum* daily ✨ If you’re in a weight loss journey, it’s time to start the method 💪🏻 #weightlosstipsforwomen #nutritioncoach #weightlosstips #weightlossmotivation #weightlosshacks #weightlosstransformation #howtoloseweight ♬ This Will Be (An Everlasting Love) – Natalie Cole

Kako djeluje “90-30-50 dijeta”

Kako je objasnila Kassis, ali i stručnjaci za portal Healthline, ovakav pristup djeluje pozitivno iz nekoliko razloga. Ponajprije, proteini pomažu u očuvanju i izgradnji mišićne mase, čime se održava ubrzan metabolizam i povećava osjećaj sitosti. Vlakna podupiru zdravlje probavnog sustava, reguliraju razine glukoze u krvi te također doprinose osjećaju sitosti. Zdrave masti, koje unosimo orašastim plodovima, maslinovim uljem, avokadom i sličnim namirnicama pomažu u apsorpciji nutrijenata, održavaju hormonalne ravnoteže i pomažu u smanjenju upalnih procesa u tijelu. Ovakva kombinacija nutrijenata može pomoći u kontroli apetita, regulaciji tjelesne težine i poboljšanju općeg zdravlja, posebno kod osoba s hormonalnom neravnotežom.

Dijetetičarka Shelley Balls objasnila je da ova dijeta može biti vrlo učinkovita metoda gubitka tjelesne težine. “Unošenje većih količina proteina tijekom dana pomoći će vam da se osjećate sitije i potakne vas na zdravije prehrambene izbore”, objašnjava ona i naglašava da tu u održavanju osjećaja sitosti veliku ulogu igraju i vlakna. Isto tako, zdrave masti u ovoj dijeti mogu spriječiti nagle skokove razine glukoze u krvi, što također doprinosi mršavljenju.

Pročitajte: SkinnyTok: mjesto s dobrim savjetima za mršavljenje ili opasna promocija poremećaja u prehrani?

Ipak, stručnjaci naglašavaju da ova dijeta nije za svakoga. Naime, TikTok je posljednjih nekoliko godina postao mjesto na kojem se često šire nezdravi trendovi, posebice kad su u pitanju fitness, prehrana i dijete. Kod ove je dijete najveći problem neodrživost, a mnogi kreatori na društvenim mrežama ne naglašavaju da je ova dijeta zapravo namijenjena za osobe s hormonalnom neravnotežom, a ne isključivo za mršavljenje.

“Ovo je dosta strog prehrambeni plan koji kod nekih može izazvati osjećaj pretjerane restrikcije. To bi moglo dovesti do ponovnog nakupljanja kilograma nakon prestanka dijete”, objasnila je dijetetičarka.

Stručnjaci upozoravaju da je, kad su dijete u pitanju, najvažnije uzeti u obzir odgovaraju li našem organizmu i životnom stilu. “Dijeta 90-30-50 ” krojena je za osobe koje se bore s Hashimotovim sindromom, no, primjerice, nikako nije zdrava za osobe koje imaju bolest bubrega jer njihov organizam ne bi mogao preraditi tolike količine proteina.

FOTO: Suriyawut Suriya/iStock/Getty Images