
Glumica Tanya Roberts umrla je od urinarne infekcije. Kako je to moguće?
Potvrđeno je da je američka glumica Tanya Roberts preminula 3. siječnja od urinarne infekcije. Nameće se pitanje koliko su opasne infekcije urinarn...
POSTOJI mnogo načina na koje ljudi sami sebi uništavaju život, a sve počinje nečim što svi stalno radimo – žaljenjem. To je kao ovisnost. Prema nekim studijama, žalimo se 12 do 13 puta dnevno. Znamo da ne bismo trebali, ali svejedno to radimo jer je tako lakše. I osjećamo se dobro.
Malo “provjetravanja” misli čini nas opuštenijima, no neki provode više vremena žaleći se nego radeći bilo što drugo što bi im donijelo nešto dobro u životu, piše Medium.
Žaljenje pokreće lančanu reakciju koju je teško zaustaviti:
– pod stresom ste
– prestajete uživati u svom poslu
– teško vam je opustiti se (ili čak zaspati)
– sve manje i manje stvari stignete završiti
– osjećate se neproduktivno (jer to i jeste)
– osjećate se bolje kada se žalite
– rastjerujete sve oko sebe
– osjećate se usamljeno
– žalite se (ponovno).
Žaljenje nam stvara više štete od neproduktivnosti. Oštećuje mozak i ometa sposobnost rješavanja problema. Ono narušava našu kreativnost. Istraživači se slažu u jednoj stvari: ništa ne ubija naše šanse za uspjeh kao naš vlastiti stav.
Ne treba vam pozitivno razmišljanje
Nije dovoljno ispirati sebi mozak afirmacijama. To je štetno iz jednog jednostavnog razloga: vi i dalje ne radite ništa konkretno da biste promijenili svoju stvarnost.
Površne mantre pozitivnosti vode nas samo u teže propuste. Nije važno koliko je komičara poput Jima Carreyja sebi napisalo ček za 5 milijuna dolara kako bi vizualizirali ono što žele dostići. Kopiranje njihovih poteza neće vam pomoći.
Svi smo čuli za trik sa zahvalnošću. Kad vam je ružno u životu, sjednite i napravite popis stvari na kojima ste zahvalni. Nije loša ideja, no to također neće riješiti vaše stvarne probleme.
Što trebate napraviti?
Otkrijte što zapravo nije u redu
Postoji produktivan način za žaljenje. Njujorški terapeut Guy Winch objašnjava to u knjizi The Squeaky Wheel. Otkrijte svoje najveće i najneposrednije izazove i kako ih riješiti. Evo što on preporučuje:
– ne žalite se zbog nečeg osim ako iskreno ne želite rješenje
– kada se žalite, žalite se nekome tko vam može pomoći
– usredotočite se na ono što nije u redu i što želite da se dogodi
– ograničite svoje vrijeme za “provjetravanje mozga”.
Život nosi razne vrste nevolja. Puštamo ih da prođu kad se osjećamo usklađeni sa svijetom. Ako stalno radite dugačke liste neprilika i nepravde, samo zbunjujete sami sebe.
Osmislite bolji plan
U redu je naljutiti se – na bilo koga i bilo što. No ne smijete ostati ljuti. Nijedan problem na zemlji nije riješen žaljenjem. Zapravo, to je najmanje učinkovit način rješavanja nejednakosti i nepravde. Zamislite da su sufražetkinje samo sjedile i žalile se. Bi li žene danas imale pravo glasa?
Za rješavanje vaših problema nisu potrebne potvrde. Potreban je plan i malo strpljenja. Psiholog Carol Dweck iznosi ovakav stav u svojoj knjizi Mindset: The New Psychology of Success:
– fokusirajte se na neprestano unaprjeđivanje i promjene
– naučite talent promatrati kao šansu za razvoj, a ne kao dar
– ili prigrlite neuspjeh ili naučite ga shvatiti kao privremeno stanje
– otkrijte nepovoljne okolnosti, potražite izazove i prepreke
– osjećajte se bolje ako naučite nešto novo.
Ljudi koji se najviše žale najčešće su oni koji najmanje rade na poboljšanju svojih vještina. Zaljubljuju se u svoje probleme, ali ništa ne nauče iz neuspjeha.
Zapamtite u čemu ste dobri
Katkad problemi nisu samo u vašoj glavi. Katkad su stvari zaista loše. U najboljem slučaju, imate djelomičnu kontrolu nad stvarima. Vaš šef bi, zapravo, mogao nastradati. Kao i njegov šef. Kada se osjećate potpuno sputano zbog tuđe nesposobnosti, sjetite se da i šefovi dobivaju otkaze.
Kad stvari postanu zaista loše, pokušajte ovo:
– otkrijte što ne možete kontrolirati
– usredotočite se na ono što možete
– nastavite raditi ono u čemu ste dobri
– budite bolji u nečem drugom.
Ako vam to pomaže, možete voditi dnevnik. Katkad je važno primijetiti na koga i na što možete računati, a na koga i na što ne možete. Nemojte to raditi samo da biste se žalili na svoju poziciju u životu. Napravite plan, čak i ako to podrazumijeva pronalaženje boljeg posla.
Katkad jednostavno slažite
Nitko ne želi imati reputaciju toksične osobe, a učestalo žaljenje to donosi. Kado se poželite žaliti, razmislite dva puta. Provjerite je li na mjestu iznošenje prigovora.
Izraz “nasmiješi se i izdrži” postoji s razlogom i ponekad je bolje nešto prešutjeti, pa čak i slagati.
Olakšajte sebi
Budimo iskreni, svi ćemo se danas žaliti – možda već za pet minuta. Nije lako prestati, a ono što trebate pokušati je žaliti se manje samo kada je sa svrhom. Morate prestati pretvarati svoje prijatelje u “dežurna uha” za svoje žalbe.
Dopušteno vam je ljutiti se. Dopušteno vam je koristiti sarkazam. Dopušteno vam je dijeliti loše vijesti i razgovarati o svojim frustracijama i razočaranjima. Dopušteno vam je čak i spoticati se zbog vlastitog omalovažavanja i ogorčenja. Znate što još? Dopušteno vam je i da sve to jednostavno prestanete raditi.
Foto: Andrea Piacquadio / Pexels