Zašto biste trebali piti kefir i kako ga pripremiti kod kuće?

by | 2 ožujka, 2021

Kefir je mliječni napitak podrijetlom s Kavkaza za koji se smatra se da su ga otkrila muslimanska plemena. Muslimana su ga zvali i još uvijek ga zovu “Allahovim darom”.

Dokazano je da jača imunološki sustav i ubrzava zacjeljivanje tijela, poboljšava probavu i pravilno iskorištavanje nutrijenata iz hrane i liječi bolesti crijeva. Osim toga, odlično je sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu, a učinkovit je i kao prirodni antibiotik. Također pomaže kod bolesti želuca kao što su gastritis i čir na želucu, čisti i detoksicira organizam, poboljšava funkciju jetre i djeluje protiv žučnih kamenaca, pomaže kod srčanožilnih bolesti, snižava razinu glukoze u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoće u krvi (trigliceride) te liječi gljivične infekcije.

Prema usmenoj predaji zrnca i upute za njegovo pripravljanje starosjedioci su dobili izravno od proroka Muhameda, s tim da tu tajnu nisu smjeli nikome razotkriti. Žitelji Kavkaza, za koje se vjeruje da vitalnost i dugovječnost duguju upravo svakodnevnom konzumiranju ovog ljekovitog napitka, stoljećima su ljubomorno čuvali tajnu priprave kefira. Dok, po legendi, nije došlo do teške ljubavne priče koja je završila tako da je jedan od žitelja Kavkaza svoja zrnca od kojih je izrađivao kefir, morao podijeliti i s ostalima. Tada je tajna otkrivena i počela je cirkulirati svijetom.

Kefir ima jedinstvenu, lagano kremastu konzistenciju, kiselkasto osvježavajući okus s laganom notom po svježem kvascu ili veoma lagan okus po pivu. Može sadržavati i od 0,08 do 2 % alkohola. Kad se kefir ocijeđen od kulture kefirnih zrnaca ostavi zreti, nakon nekoliko dana može sadržavati i 2 pa čak i 3 % alkohola, ovisno o mlijeku i uvjetima zrenja.

Kulturu kefira zovu i tibetanska gljiva i kefirne gljive, ali činjenica je da zrnca kefira nisu gljive, kako ih mi zovemo. Radi se o zrncima koja su prirodni starter za pripremu kefira. Struktura kefirnog zrna zapravo predstavlja simbiozu između velikog broja dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojevih kvasaca. Zrnca su od meke, bjelkaste želatinozne biološke mase, a po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida. Najveći dio ovih polisaharida je kefiran, koji ima mnoga korisna svojstva, a nalazi se i u samom kefiru. Organizmi koji stvaraju ove strukture i sami se u velikoj mjeri nalaze unutar nje.

Kako ga pripremiti doma?
Nakon što vam je netko poklonio dio tih zrnaca (razmnožavaju se jako brzo), dodaje se svježem mlijeku i ostavlja 24 sata radi fermentacije u otvorenoj posudi. Zrnca se najprije hrane mliječnim šećerom i proizvode mliječnu kiselinu i CO2. Kefir se cjedilom odvaja od zrna koja se ubacuju u novu količinu mlijeka. Odvojeni kefir se konzumira ili ostavi na hladnom za kasnije. Ako stoji tako ocijeđen na sobnoj temperaturi još dva dana, najbogatiji je vitaminima B1, B6, B9 te ima najmanje šećera i najviše alkohola. Kuriozitet je u tome što kefirna zrnca traju vječno i konstantno se razmnožavaju.

Foto: Unsplash