Voće i povrće više nije zdravo kao nekad? Ovo istraživanje donijelo je odgovor

Svi znamo da je povrće i voće zdravo – ove namirnice izvor su vlakana, vitamina, kalcija i antioksidansa i nije moguće imati dobro balansiranu prehranu ako ih ne konzumiramo.

Ipak, posljednja su istraživanja utvrdila nešto neobično. Naime, voće i povrće koje danas kupujemo u supermarketima nije jednako zdravo kao što je bilo prije 70 godina, kad su započinjale prve rasprave o zdravoj prehrani.

Istraživanje objavljeno u zborniku “Foods”, o kojem je pisao i “National Geographic”, pokazalo je da mnoge vrste voća, povrće i žitarice koje se uzgajaju danas sadrže manje proteina, kalcija, fosfora, željeza, riboflavina i vitamina C od onih koje su uzgajane prije nekoliko desetljeća. “Foods” je taj pad kvalitete opisao “alarmantnim” i “velikim izazovom za zdravlje sljedećih generacija”.

FOTO: Pexels

Osim što voće i povrće čini velik dio prehrane većine ljudi, tvari kojima su ove namirnice bogate ključne su u izgradnji imuniteta i očuvanju zdravlja. Čak i za one koji se pridržavaju pravila zdrave prehrane, ovaj trend pokazao je da ćemo i dalje jesti nezdravije od naših djedova i baka. “Zbog smanjenja hranjivih tvari, naša tijela dobivat će manje komponenti koje su im potrebne za obranu od kroničnih bolesti”, rekao je David R. Montgomery, profesor geomorfologije na Sveučilištu Washington u Seattleu.

Zašto voće i povrće više nije toliko hranjivo

Stručnjaci tvrde da razlog pada kvalitete voća i povrća leži u modernim poljoprivrednim procesima – metodama navodnjavanja, gnojidbe i žetve koje ometaju interakcije između biljaka i gljiva u tlu, što smanjuje apsorpciju hranjivih tvari iz tla, čija je kvaliteta sve lošija. Isto tako, sve veće zagađenje okoliša također ne doprinosi cjelokupnoj kvaliteti voća i povrća koje konzumiramo.

Pročitajte: Umirujući večernji smoothie zbog kojeg ćete zaspati kao beba

“Uzgajanjem većih biljaka u kraćem vremenskom periodu, biljke nisu u stanju pratiti apsorpciju hranjivih tvari iz tla niti sintetizirati hranjive tvari iznutra,” objasnio je umirovljeni kemičar Donald R. Davis sa Sveučilišta Texas u Austinu za National Geographic, pa dodao: “Farme su plaćene po težini proizvoda, a ne po tome koliko hranjivih tvari nešto sadrži”.

FOTO: Pexels

Ovo nije jedino istraživanje koje se bavilo ovom temom. Još prije 20 godina u časopisu “Journal of American College of Nutrition” objavljena je studija koja je utvrdila promjene u 13 hranjivih tvari u 43 različite vrtne kulture – od šparoga i graha do jagoda i lubenice. Pronašli su smanjene razine proteina, kalcija i fosfora te željeza i vitamina C.

Isto se, pokazalo je istraživanje iz 2020., dogodilo sa žitaricama – razina proteina u pšenici od 1955. do 2016. smanjila se za čak 38 posto. Ono što također zabrinjava stručnjake jest činjenica da su povrće i žitarice glavni dio prehrane životinja pa samim time opada i razina hranjivih tvari u mesu, koje većina stanovništva konzumira na dnevnoj ili tjednoj bazi.

Što to znači za nas

Stručnjaci upozoravaju da nas ovo nikako ne bi trebalo odvratiti od konzumacije voća i povrća na dnevnoj bazi. Čak i unatoč činjenici da sadrži manje hranjivih tvari nego prije nekoliko desetljeća, ono je i dalje jedna od najzdravijih opcija za naš organizam.

“Većina nas zna da je važno ono što jedemo. No također je važno i kako je naša hrana uzgojena. Ovo može biti motivacija prosječnoj osobi da više razmišlja o tome”, poručio je Montgomery.

FOTO: Pexels