Godinama ih izbacujemo iz prehrane, a mogli bi pomoći da biološki sporije starimo

Ugljikohidrati su godinama bili dežurni krivci za gotovo sve, od viška kilograma do ubrzanog starenja. Novo istraživanje donosi ponešto drukčiju sliku. Prema njoj, prehrana bogatija kvalitetnim ugljikohidratima mogla bi povoljno utjecati na pokazatelje biološke dobi, čak i u samo nekoliko tjedana. No prije nego što taj zaključak proslavimo obilnom porcijom tjestenine, valja pogledati što se doista nalazilo na jelovniku ispitanika.

U istraživanju objavljenom u časopisu Aging Cell sudjelovale su 104 osobe u dobi od 65 do 75 godina. Nasumično su raspoređene u četiri skupine koje su tijekom četiri tjedna slijedile različite režime prehrane, a istraživači su im osiguravali sve obroke.

Dvije skupine jele su omnivorsku (svejedska prehrana), a dvije pretežno biljnu prehranu, pri čemu je oko 70 posto proteina dolazilo iz biljnih izvora. Svaka od tih varijanti zatim je sadržavala više masti i manje ugljikohidrata ili, obrnuto, manje masti i više ugljikohidrata. U svim skupinama proteini su činili 14 posto ukupnog energetskog unosa.

Što se promijenilo u samo četiri tjedna

Istraživači nisu promatrali bore, sijede vlasi niti bilo koji drugi vidljivi znak starenja već su procjenjivali takozvanu biološku dob mjereći krvni tlak, kolesterol, glukozu, inzulin, trigliceride, C-reaktivni protein i opseg struka.

Najizraženija promjena zabilježena je u skupini koja je slijedila omnivorsku prehranu s više ugljikohidrata i manje masti. U toj su prehrani ugljikohidrati činili oko 53 posto, a masti 28 do 29 posto ukupne energije. Nakon četiri tjedna profil njihovih biomarkera više je nalikovao onome koji se u modelu povezuje s mlađom biološkom dobi.

Sličan pomak pojavio se i u dvjema skupinama s pretežno biljnom prehranom, premda svi rezultati nisu dosegnuli statističku značajnost. Jedina skupina bez jasne promjene bila je ona koja je jela omnivorsku prehranu bogatiju mastima, ujedno najsličniju uobičajenoj prehrani sudionika prije početka istraživanja.

Foto: sveta_zarzamora, iStock / Getty Images Plus

Nisu svi ugljikohidrati jednaki

No to ne znači da su sudionici koji su se pomladili jeli više slatkiša, bijelog kruha i industrijski prerađenih grickalica. Ugljikohidrati s njihovog menija su uglavnom dolazili iz cjelovitih, minimalno prerađenih namirnica: povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica.

Takve namirnice uz ugljikohidrate donose vlakna, vitamine, minerale i brojne biljne spojeve. Zato se iz rezultata ne može zaključiti da je upravo veći udio ugljikohidrata sam po sebi odgovoran za povoljniji profil biomarkera. Jednako je moguće da je presudnu ulogu odigrala bolja ukupna kvaliteta prehrane i odmak od tipičnog jelovnika Zapada bogatog zasićenim mastima i ultraprerađenom hranom.

Znači li to da nas prehrana može pomladiti

Ne baš. Sami autori upozoravaju da rezultat ne treba tumačiti kao dokaz pomlađivanja niti kao vraćanje biološkog sata. Promijenila se procjena izvedena iz biomarkera, a ne kronološka dob, očekivano trajanje života ili potvrđena brzina starenja.

Istraživanje je bilo malo, u svakoj se skupini nalazilo približno 26 sudionika, trajalo je samo četiri tjedna i uključivalo isključivo relativno zdrave osobe između 65 i 75 godina. Stoga još ne znamo bi li se promjene održale mjesecima i godinama, bi li smanjile rizik od bolesti niti bi li se isti rezultat pojavio kod mlađih ljudi.

Ono što studija ipak zanimljivo pokazuje jest koliko brzo organizam može odgovoriti na promjenu prehrane. Umjesto stavljanja veta na pojedine makronutrijente, korisnija poruka možda je mnogo manje dramatična – da se ne trebamo bojati ugljikohidrata iz cjelovitih namirnica. Povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice mogu biti ravnopravan dio uravnoteženog jelovnika, zajedno s dovoljnim unosom proteina i kvalitetnih masti. Kad je riječ o zdravom starenju, važnije je ono što se nalazi na tanjuru nego postotak kojim smo taj tanjur pokušali opisati.

Foto: George Doyle, Stockbyte via Getty Images; kateryna_mostova, iStock/Getty Images Plus