Što (ne) smijete jesti iz poplavljenog vrta

Ukoliko je vaš vrt bio ili je još uvijek poplavljen, morate znati kako pravilno tretirati određeno voće i povrće kako biste izbjegli zarazu fekalnim bakterijama, parazitima i raznim kemikalijama.

Povrće i voće koje se konzumira svježe morate baciti. Mladi luk, zelenu salatu, špinat, blitvu, rukolu i kupus, koji su puni nabora, ne možete dovoljno dobro oprati.

Nemojte jesti ni bobičasto voće, maline, jagode… jer su mekani i također ih nije moguće detaljno oprati. Isto vrijedi i za rajčice, patlidžan, tikvice, krastavac i ostalo meko povrće.

Ne koristite sapune i deterdžente za pranje voća i povrća, jer to neće sprati bakterije, parazite i kemikalije.

Ni kuhanje neće puno pomoći. Na taj način ćete ukloniti bakterije i parazite, ali ne i kemijske zagađivače.

Povrće koje raste pod zemljom – krumpir, mrkva, cikla, celer… sigurno je ukoliko je od poplave do berbe prošlo najmanje 30 dana. Prije konzumiranja ga dobro operite, ogulite i prokuhajte.

Plodove koji su oštećeni, napukli, nemojte jesti. Također, ne preporučuje se ni konzumiranje dinja i lubenica koje su bile u vodi koja se izlila iz rijeka.

Voće i povrće iz poplavljenog vrta trebalo bi oprati u otopini varikine: dvije žlice varikine razmutite u četiri litre vode i ostavite da djeluje od dvije do pet minuta. Namirnice nakon toga dobro isperite hladnom vodom, najbolje tekućom iz izvora ukoliko je bakteriološki ispravna i dozvoljena za konzumaciju.

Ali, i nakon takvog pranja, preporučuje se da voće i povrće prije konzumiranja ipak ogulite i prokuhate.

Plodove koji su se pojavili nakon poplave možete konzumirati.

Ne zaboravite na vaše ruke i radnu površinu u kuhinji. Sve dobro perite, posebno ruke nakon berbe plodova iz vrta. Također, ne ulazite u kuću u obući u kojoj ste bili u vrtu. Poželjno je i da se presvučete, savjetuje Food Safety.

Izvor: mondo.rs
Foto: tanjug.rs