
Sick building syndrome: zašto se u nekim prostorima osjećamo bolesno?


To može biti ured, trgovački centar, teretana ili čak prostor u kojem živimo – kad boravak u određenom zatvorenom prostoru počne utjecati na naše zdravlje i opće stanje, moguće je da se radi o “sindromu bolesne zgrade”.
“Sindrom bolesne zgrade”, poznat i kao sick building syndrome, sve je češća pojava u suvremenom načinu života, osobito u urbanim sredinama gdje velik dio dana provodimo u zatvorenim prostorima. Riječ je o stanju u kojem boravak u određenoj zgradi ili prostoru uzrokuje niz neugodnih simptoma poput glavobolje, umora, iritacije očiju i dišnih puteva, bez jasno utvrđenog uzroka bolesti.
Što uzrokuje “sindrom bolesne zgrade”
Postoji niz različitih okidača koji mogu uzrokovati ove simptome – od čestica u zraku poput plijesni, prašine i raznih kemikalija, do samih karakteristika prostora. Tako, primjerice, glavobolje, umor ili naprezanje očiju često nisu povezani samo s kvalitetom zraka nego i s uvjetima u prostoru, poput jake umjetne rasvjete, nedostatka prirodnog svjetla ili čak mirisa tepiha.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još je 1980-ih prvi put opisala sindrom bolesne zgrade kao “skup znakova i simptoma koji prate prepoznatljiv obrazac”, a javljaju se kad su ljudi izloženi različitim čimbenicima poput kvalitete zraka u zatvorenom prostoru, rasvjete, buke i kemikalija. U izvješću se također naglašava i uloga psiholoških faktora, odnosno da boravak u okruženju koje izaziva nelagodu ili tjeskobu može značajno utjecati na cjelokupno zdravlje osobe.
Većina danas o sick building syndromeu govori u kontekstu uredskog prostora, a iako medicina nije odredila konkretne uzročnike sindroma bolesne zgrade, mnogi pretpostavljaju da bi krivac mogao biti u zraku. “Mjesto na kojem sam radio bilo je upravo takvo. Radilo se o staroj vojnoj zgradi iz 50-ih, koja je kasnije prenamijenjena u uredski prostor. U tvrtki je bila izrazito visoka stopa obolijevanja zaposlenika jer gotovo da nije bilo nikakve cirkulacije zraka. Jedna se kompanija naposljetku odselila, a njihov je direktor kasnije istaknuo da se broj bolovanja smanjio za čak 80 % nakon preseljenja u moderniji prostor”, podijelio je svoje iskustvo korisnik Reddita.
Simptomi “sindroma bolesne zgrade” mogu biti potaknuti različitim čimbenicima, poput plijesni ili kemikalija koje se oslobađaju iz materijala u prostoru – tepiha, ljepila, izolacije, namještaja ili boja, kao i tvari poput formaldehida. Ove reakcije često nisu klasične alergije, nego iritacije, pri čemu oči i nos prvi reagiraju na štetne čestice i hlapljive spojeve u zraku. Važno je naglasiti da svatko ima drukčiju razinu osjetljivosti – dok neki bez problema podnose prašinu ili lošiju ventilaciju, drugi će vrlo brzo osjetiti simptome čak i u naizgled urednom prostoru, objasnio je alergolog Leonard Bielory za portal Self.
Što napraviti ako mislite da patite od sick building syndromea
Ako sumnjate da su vaši simptomi povezani s prostorom u kojem radite ili boravite, važno je reagirati na vrijeme i pokušati ublažiti utjecaj okoline.
Jedan od ključnih koraka je poboljšanje ventilacije – ako je moguće, premjestite se bliže prozoru ili vratima te razmislite o korištenju pročišćivača zraka. Redovito čišćenje radne površine također može pomoći u uklanjanju prašine i drugih iritansa. Obratite pozornost i na rasvjetu te ekran – prejako svjetlo i zastarjela oprema mogu dodatno opteretiti oči i uzrokovati glavobolje, pa vrijedi zatražiti prilagodbe. Pomoći bi mogle i kratke pauze tijekom dana kako biste se odmaknuli od ekrana i udahnuli svjež zrak. Ipak, najvažnije je voditi bilješke o simptomima – kad se javljaju i u kojim dijelovima prostora – jer vam to može pomoći u prepoznavanju uzroka problema i kasnijem razgovoru s liječnikom.
FOTO: VasilyevD/iStock via Getty Images Plus









