PROMJENE NA BEBINOJ KOŽI koje vas ne bi trebale zabrinjavati

by | 9 ožujka, 2017
FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES
FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Na osjetljivoj bebinoj koži često se mogu uočiti promjene poput prištića, pjegica, madeža ili, pak, crvenih mrljica, koje često nestaju same od sebe. Sve promjene na koži novorođenčadi zapravo su na određeni način pokazatelj prilagodbe novom svijetu i privikavanje tijela na novi život izvan majčinog trbuha. Te promjene mogli bismo nazvati kožnim diskoloracijama, čiji intenzitet varira od jedva primjetnih, sve do malo većih koje mnoge roditelje često znaju zabrinuti.

Diskoloracije se mogu pojaviti u raznim oblicima, pravilne ili nepravilne, napuhnute ili ravne, a boja može varirati od laganog crvenila pa sve do crne ili ljubičaste. Iako je većina potpuno bezopasna i s vremenom jednostavno nestaje, neki oblici ipak mogu ukazivati na određene zdravstvene probleme djeteta, te bi na njihov rast, razvoj i eventualne promjene boje trebalo obratiti pozornost i svakodnevno ih pratiti.

Kada je riječ o diskoloracijama, radi se o tjelesnoj pojavi na koju nije moguće utjecati ili je predvidjeti i spriječiti. Stručnjaci ističu kako nema istine u pričama koje tvrde kako na pojavu madeža, mrlja i pjegica utječe majčina prehrana tijekom trudnoće. Uzrok njihove pojave još je uvijek nepoznat. Poznato je tek kako kod male djece nastaju češće nego kod odraslih budući da je njihova koža osjetljivija na sve promjene. Sve promjene na koži mogu se svrstati u dvije osnovne kategorije prema načinu nastanka – vaskularne i pigmentacijske.

Vaskularne diskoloracije nastaju kada se krvne žile ispod njezine površine ne formiraju na pravilan način. Izvana ta nakupina izgleda kao mrljica crvenkaste do smeđe boje. Također, nije neuobičajeno da su ova područja na koži i nabubrena, što ovisi o spletu krvnih žila ispod nje. Mrlje na koži kojima je uzrok splet krvnih žila nastaju većinom unutar prvih šest mjeseci djetetovog života. Neke će osoba imati cijelog života, dok se druge s vremenom mogu smanjiti, postati manje vidljive, pa čak i u potpunosti nestati. Kod rutinskog pregleda liječniku treba napomenuti ako je u kratkom vremenu došlo do promjena u veličini ili boji, a posebnu pozornost treba obratiti na diskoloracije koje se nalaze u blizini oka jer s vremenom mogu utjecati na kvalitetu vida.

U kategoriju pigmentacijskih mrlja na koži spadaju madeži te mrljice uglavnom tamnijih tonova. One se mogu pojaviti u bilo kojem periodu života, a najčešći su primjer upravo madeži čija pojava ovisi o promjenama u okolini, poput čestog izlaganja kože suncu. Za njih je karakteristično i to da, za razliku od vaskularnih diskoloracija, s vremenom ne nestaju niti se smanjuju. Pigmentacijske mrlje je potrebno pozornije pratiti budući da promjenama mogu ukazivati na neke opasnije bolesti, poput raka kože.

Sve pigmentacije i pojave na bebinoj koži najčešće se jednostavno ne diraju. Potrebe za tretiranjem pigmentacije ili madeža nema, osim u slučaju značajnijih promjena u boji ili veličini. Njihova pojava na koži sasvim male djece također je normalna te nema potrebe za izvanrednim odlascima liječniku. Koža mališana, baš kao i odraslih, reagira na razne promjene u okruženju u kojem se nalaze. Kada se i pokaže potreba za nekim oblikom tretiranja, pouzdajte se u svog pedijatra koji će vam zasigurno na vrijeme na to ukazati.