Ova pravilna tehnika disanja mogla bi pomoći pri donošenju boljih odluka

Iako je disanje automatska funkcija našeg organizma o kojoj ne moramo razmišljati, to ne znači da uvijek dišemo pravilno. Razmislite – koliko ste se puta uhvatili da bez ikakvog razloga zadržavate dah? Možda dok odgovarate na mailove, pokušavate završiti važan zadatak ili ste jednostavno okupirani mislima. A možda čak i sad, dok čitate ovaj članak, dišete pliće i brže nego što biste trebali.

Upravo zato posljednjih godina sve se više govori o tehnikama disanja, breathworku i važnosti svjesnog usporavanja daha. Iako postoje brojne metode i vježbe, većina stručnjaka slaže se oko jednog jednostavnog načela: sporiji, dublji udasi i kontrolirani izdisaji mogu pomoći u smanjenju stresa, umirivanju živčanog sustava i stvaranju osjećaja opuštenosti.

Što o usporavanju disanja kažu stručnjaci

Ovime se bavilo istraživanje objavljeno u stručnom časopisu “Neuron”, koje tvrdi da prednosti usporavanja daha sežu puno dalje od trenutačnog osjećaja smirenosti. Naime, način na koji dišemo mogao bi izravno utjecati na ono što se događa u našem mozgu – od načina na koji obrađujemo informacije do donošenja odluka.

U sklopu ovog istraživanja sudionici su dvaput rješavali niz zadataka donošenja odluka. Prvi put disali su uobičajenim ritmom, dok su drugi put namjerno produljili izdisaj tako da je trajao dulje od udaha. Istraživači su istodobno pratili njihovu moždanu aktivnost i varijabilnost srčanog ritma (HRV), pokazatelj koji otkriva kako autonomni živčani sustav reagira na stres i opuštanje.

Zašto bismo trebali usporiti dah

Naš autonomni živčani sustav podijeljen je na simpatički i parasimpatički sustav. Dok simpatički aktivira odgovor “bori se ili bježi” i priprema tijelo za stresne situacije, parasimpatički djeluje suprotno – usporava organizam te potiče opuštanje i regeneraciju. Dubokim i sporim udasima naše tijelo “prebacujemo” u parasimpatički sustav i donosimo odluke bez naleta stresa i adrenalina.

Tu fiziološku promjenu pratile su i promjene u dijelovima mozga zaduženima za procjenu nagrade i donošenje odluka. Sudionici su tijekom sporijeg disanja bili nešto skloniji prepoznati potencijalne koristi zato što je njihov mozak, u stanju veće opuštenosti, drukčije procjenjivao opcije!

FOTO: Dupe Photos