POČNITE SE BORITI NA VRIJEME i zaustavite nagli razvoj Alzheimera

Ako se ponekad ne možete sjetiti imena omiljenog filma, ili glavnog lika romana koji inače jako volite, to je normalno i može se dogoditi ako smo preopterećeni, ili dekoncentrirani, no ako se ne možete sjetiti stvari važnih za svakodnevno funkcioniranje i to počinje utjecati na vašu svakodnevicu, treba se javiti liječniku, jer uzrok zaboravljanja može biti povezan s oštećenjem kortikalnih funkcija, koje su odgovorne za pamćenje, mišljenje, orijentaciju, shvaćanje, računanje, sposobnost učenja, govor i rasuđivanje, pojašnjava psihijatrica dr. Paola Presečki,voditeljica Dnevne bolnice za demenciju u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ u Jankomiru. Dodaje da znanost danas poznaje oko 200 različitih različitih tipova demencije, a 60 do 70 posto oboljelih boluju od Alzheimera.

Zabrinuti se treba kada osoba počinje zaboravljati nedavne događaje, ne može usvajati nova znanja, ne sjeća se dogovora, učestalo postavlja ista pitanja, zameće stvari, ima poteškoća u računanju, popunjavanju formulara, te ima više pogrešaka u aktivnostima koje je ranije obavljala besprijekorno, pojašnjava sugovornica.

Dodatni znak Alzheimera je i gubitak inicijative i interesa, kao i situacije u kojima osobi treba više vremena da pronađe odgovarajuću riječ tijekom razgovora, ili da se prisjeti nečijeg imena. To su i promjena osobnosti, poteškoće u donošenju odluka te sve teže snalaženje u vremenu i prostoru, kako dodaje.

Vrlo je važno rano se javiti liječniku kako bi se započelo s liječenjem koje značajno može usporiti proces, s tim da i sami možemo utjecati na to. Evo nekoliko savjeta kojih se treba držati:

Ostanite mentalno aktivni

Mentalno poticajne aktivnosti pomažu u održavanju vašeg mozga u formi i mogu usporiti gubitak pamćenja. Zato rješavajte križaljke, rebuse, što više čitajte. Svakodnevno si smišljajte nove mentalne izazove: na primjer, odvezite se do posla alternativnom rutom, odnosno češće mijenjajte put kojim idete do nekog mjesta, započnite s učenjem novog jezika, ili sviranja novog instrumenta, ili se uključite u neku društvenu aktivnost u okviru koje ćete učiti i doživljavati nešto novo.

Socijalna interakcija pomaže u suzbijanju depresije i stresa, što može pridonijeti gubitku pamćenja. Otvarajte si prilike za što češće druženje s članovima obitelji, prijateljima, ali i nepoznatim ljudima, pogotovo ako živite sami. Dobar izbor je udomljavanje psića, zbog kojeg ćete češće izlaziti i upoznavati ljude, ili uključivanje u neke aktivnosti: postanite volonter, ili se upišite u planinarsko društvo, na primjer.

Uvedite reda u  svakodnevicu

Veća je vjerojatnost da ćete postati zaboravni ako vam je raspored pretrpan, a bilješke su vam u neredu, ili – još gore – ne zapisujete obveze. Pribilježite si zadatke, sastanke i druge događaje u posebnoj bilježnici, kalendaru ili elektroničkom planeru, kako biste mogli planirati vrijeme i podsjetiti se što sve morate obaviti, a kad ih obavite, označite ih kvačicom. Poslužite se trikom; kad upisujete novu obavezu, glasno ponovite vrijeme, mjesto i o čemu se radi, pa ćete to bolje učvrstiti u pamćenje. Također, odredite jedno mjesto za ključeve, novčanik i druge neophodne stvari i uvijek ih ostavljajte na jednome mjestu.

Izbjegnite multitasking kad god možete

Kod svakodnevnih aktivnosti ograničite sve ono što vam odvlači pažnju da neki posao dovršite do kraja i nemojte raditi previše stvari odjednom. Ako se usredotočite na informacije koje želite zapamtiti, veća je vjerojatnost da ćete ih se kasnije prisjetiti. Kad radite više stvari odjednom, pažnja je podijeljena i ne postoji “struktura” prema kojoj nešto možete zabilježiti u memoriji povezujući sličan sadržaj ili bliske pojmove.

Naspavajte se dobro

Spavanje, odnosno san ima izuzetno važnu ulogu u građenju sjećanja i ako postoji nedostatak sna, veće su šanse da ćete imati problema s pamćenjem. Zato bi prioritet trebao biti sedam do osam sati sna svaki dan. Ako u nekim fazama života i spavate kraće, nastojite osigurati kratki dnevni odmor (nije nužno riječ o tome da trebate spavati poslijepodne, najčešće je dovoljno 20-ak minuta predahnuti) kako bi se mozak mogao “resetirati”, odnosno odmoriti.

Zdravo se hranite

Jedite što više voća, povrća i cjelovitih žitarica, koje su dobre za krvne žile, a time i za mozak. Birajte zdrave masnoće, poput ribe, nemasnog mesa i peradi bez kože. Posebno se preporučuju orašasti plodovi, bogati omega-3 masnim kiselinama. Također ograničite unos alkohola jer previše alkohola može utjecati na to da budete smeteni te utjecati na gubitak pamćenja.

Budite fizički aktivni

Tjelesna aktivnost povećava dotok krvi u sve organe u tijelu, uključujući i mozak. Zdravim osobama preporučuje se najmanje pola sata šetnje na dan, no dva do tri puta tjedno trebali bismo uključiti i neku umjerenu aerobnu aktivnost, kao što je brzo hodanje, plivanje ili trčanje.

Redovito liječite druge probleme

Ako se javi depresija, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, problemi s bubrezima ili štitnjačom, odnosno dijabetes, pridržavajte se uputa liječnika vezano uz lijekove, kontrole i promjenu životnih navika. Što bolje održavate te probleme pod kontrolom, to će zdraviji biti vaš mozak i dulje ćete održati kvalitetu pamćenja. Pritom treba voditi računa i o tome da ne koristite lijekove koji pobijaju djelovanje drugih, ili da lijekovi za jedan problem ne pogoršavaju stanje kod drugog, zbog čega biste trebali imati pouzdanog internistu s kojim ćete se povremeno posavjetovati.

Foto: Unsplash

IZVOR: 24SATA.HR