Razina testosterona kod muškaraca pala je za 54 posto u posljednjih 50 godina. Što se događa?

Kad govorimo o testosteronu, najčešće ga povezujemo s individualnim faktorima – godinama, životnim stilom, prehranom ili razinom tjelesne aktivnosti. No čini se da se posljednjih desetljeća događa nešto puno šire: prosječne razine testosterona kod muškaraca kontinuirano padaju, i to brzinom koja je privukla pozornost znanstvenika.

Novo istraživanje, predstavljeno na kongresu ESHRE-a (European Society of Human Reproduction and Embryology) u Londonu, pokazalo je da su se prosječne razine ukupnog testosterona kod muškaraca u posljednjih otprilike 50 godina drastično smanjile. Analiza podataka više od 118 tisuća muškaraca iz SAD-a, Brazila, Finske, Izraela i Danske pokazala je pad od čak 54 posto između 1972. i 2019. godine, a čini se da se trend dodatno ubrzao nakon 2000. godine, navodi The Guardian.

“Mislim da se suočavamo s velikom krizom muškog reproduktivnog zdravlja kojoj se trenutačno ne posvećuje dovoljno pozornosti”, rekao je prof. Hagai Levine, jedan od autora istraživanja.

Što je testosteron i zašto je važan?

Testosteron je glavni muški spolni hormon, a kod muškaraca ga najvećim dijelom proizvode Leydigove stanice smještene u testisima. Iako ga prvenstveno povezujemo s reproduktivnim zdravljem, njegova je uloga puno šira. Važan je za održavanje mišićne mase i gustoće kostiju, a ima ulogu i u raspoloženju, razini energije te metabolizmu.

Njegova razina prirodno se smanjuje s godinama – otprilike od kasnih 30-ih može padati oko jedan posto godišnje. Kod odraslih muškaraca razina ukupnog testosterona niža od 300 nanograma po decilitru često se smatra niskom, a kada je praćena odgovarajućim simptomima, liječnici mogu govoriti o muškom hipogonadizmu.

Pad testosterona zato nije samo pitanje seksualne želje ili plodnosti. Kako ističu stručnjaci, reproduktivno zdravlje može biti važan pokazatelj općeg zdravlja, a odnos između testosterona i zdravlja složen je i dvosmjeran.

Zašto razine testosterona padaju?

Zašto muškarci danas u prosjeku imaju niže razine testosterona nego prije nekoliko desetljeća, zasad nije potpuno jasno. Jedno od glavnih mogućih objašnjenja jest porast pretilosti i metaboličkih bolesti. Pretilost je snažno povezana s nižim razinama testosterona, a višak masnog tkiva povećava pretvorbu testosterona u estrogen. Prof. Hagai Levine procjenjuje da bi pretilost i metabolički sindrom mogli objasniti između četvrtine i polovice zabilježenog pada. Drugi stručnjaci idu i korak dalje – prof. Channa Jayasena s Imperial Collegea u Londonu smatra da bi pretilost i dijabetes potencijalno mogli objasniti i čitav trend.

Istražuje se i mogući utjecaj okolišnih faktora, uključujući izloženost kemikalijama koje djeluju kao endokrini disruptori, a autori spominju i globalno zatopljenje. Međutim, zasad nema dovoljno čvrstih dokaza da upravo ti faktori stoje iza zabilježenog pada – istraživanja o utjecaju onečišćenja zraka i endokrinih disruptora dosad su davala neujednačene rezultate.

Isto tako, treba razlikovati razloge mogućeg pada testosterona na razini cijele populacije od uzroka niskog testosterona kod pojedinca. Kod pojedinih muškaraca nizak testosteron može biti povezan s genetskim stanjima, ozljedama ili bolestima testisa, poremećajima rada hipofize ili hipotalamusa, određenim kroničnim bolestima i lijekovima, opstruktivnom apnejom u snu te korištenjem anaboličkih steroida ili opioida.

Kako prepoznati nizak testosteron?

Simptomi niske razine testosterona mogu se znatno razlikovati, no među najkarakterističnijima su oni povezani sa seksualnim zdravljem – smanjen libido, izostanak jutarnjih ili spontanih erekcija te poteškoće s postizanjem ili održavanjem erekcije.

Nizak testosteron može se manifestirati i smanjenjem mišićne mase i snage, povećanjem udjela masnog tkiva, slabijom izdržljivošću te poteškoćama s koncentracijom i pamćenjem ili lošijim raspoloženjem. U izraženijim slučajevima mogu se pojaviti gubitak dlačica ispod pazuha i na pubičnom području, smanjenje testisa, valunzi, povećanje tkiva dojki te vrlo nizak ili potpuno odsutan broj spermija.

Je li suplementacija rješenje?

Iako se nadomještanje testosterona na prvi pogled može činiti kao logično rješenje za njegove niske razine, stručnjaci posebno upozoravaju na uzimanje testosteronskih pripravaka bez liječničkog nadzora. Suplementacija testosterona može potisnuti prirodne hormonalne signale koji potiču testise na proizvodnju testosterona i spermija te tako smanjiti ili čak zaustaviti proizvodnju spermija.

To, naravno, ne znači da testosteronska terapija nema svoje mjesto u medicini, već da se nizak testosteron ne bi trebao samostalno dijagnosticirati niti liječiti. Ako se simptomi poput smanjenog libida, problema s erekcijom, izraženog umora ili gubitka mišićne snage pojavljuju dulje vrijeme, najbolje je obratiti se liječniku. Takvi simptomi ne moraju nužno značiti manjak testosterona, a odgovarajućom dijagnostikom moguće je utvrditi njegove razine i provjeriti postoji li neki drugi zdravstveni problem u pozadini.

FOTO: Dupe Photos