Kombucha, matcha, sok od lubenice i još pet napitaka koji će smanjiti želju za šećerom
Kad je riječ o zaustavljanju žudnje za šećerom, dobro je potražiti pića koja su osvježavajuća, ali ne sadrže dodani šećer ili sadrže minimalne koli...
OVO SU NAJVEĆI MITOVI o zdravoj prehrani
Zdrava prehrana “vrišti” sa svih polica i naslovnica, a glavni problem u cijeloj priči je činjenica da se uz istinite podatke prikrpala još i gomila mitova koja često zbunjuje ljude.
Stoga idemo vidjeti koje bi mitove trebalo raskrinkati…
Digestiv nakon jela pospješuje probavu – lijepo je završiti obrok malom čašicom likera ili rakije, no to vašoj probavi neće pomoći. Alkohol, naime, potiče proizvodnju želučane kiseline, a ona stimulira nastanak enzima koji pomaže u probavi bjelančevina. Digestiv, odnosno alkohol loše utječe na prekomjernu osjetljivost želučanih živaca. Digestivi ne pomažu u procesu probavljanja masne hrane. Najčešće se alkohol u probavnom sustavu preradi puno brže od masti.
Kasni obroci debljaju – ako svakodnevno jedete hranu bogatu kalorijama, dobit ćete na težini. Ako u organizam unosite premalo kalorija, gubit ćete na težini. Za osobe koji spadaju u grupu ljudi s normalnom težinom irelevantno je u koje vrijeme jedu. No ako osoba želi izgubiti na težini, bilo bi uputno da pokuša prestati jesti prije spavanja ili noću.
Kava utječe na gubitak viška tekućine – nije štetno uz šalicu kave popiti i čašu obične vode, ali nije ni neophodno. Kava, poput ostalih napitaka, spada u dnevnu količinu tekućine koja je potrebna vašem organizmu.
Tamni kruh uvijek je zdraviji od bijeloga – među proizvodima od žitarica, poput kruha, rezanaca, riže i brašna najzdraviji su oni od punoga zrnja. No važno je istaknuti da nije baš svaka vrsta smeđeg kruha ili onog sa sjemenkama napravljena od cjelovitog zrnja. Neke vrste kruha smeđu boju dobivaju zahvaljujući ekstraktu slada koji se u njega dodaje, a u nekim vrstama kruha od sjemenki ima samo sjemenki suncokreta.
Zamrznuto povrće može se čuvati “zauvijek” – zamrzavanje namirnica odličan je način da se neke vrste hrane dugoročno očuvaju. Kad ih se čuva na minus 18 Celzijevih stupnjeva većina hranjivih tvari, okusa, ali i izgled, ostaju netaknuti. No s vremenom dolazi do razgradnje namirnica, što znači da duboko smrznuta hrana u jednom trenutku više nema dobar okus.
