Ove rane simptome autizma trebao bi znati svaki roditelj

by | 15 travnja, 2020

Poremećaj autističnog spektra (eng. ASD) je stanje koje utječe na komunikaciju i ponašanje. Osobe s autizmom mogu imati problema u komunikaciji s drugim osobama, u učenju i rješavanju problema. Budući da ne postoji nikakav test ni način na koji bi se ranije moglo saznati da se radi o ovoj dijagnozi, liječnici se uglavnom oslanjaju na promatranje i procjenu dječjeg ponašanja i cjelokupnog razvoja u donošenju dijagnoze.

Prema stručnjacima, jedno od 59-ero djece ima dijagnosticiran neki oblik ASD-a pa je svim roditeljima preporučljivo naučiti neke od najčešćih simptoma autizma da biste ih lakše mogli primijetiti kod vlastite djece. U nastavku je navedeno osam simptoma zbog kojih biste odmah trebali potražiti pomoć liječnika.

Problemi s verbalnim izražavanjem

“Iako bebe nemaju određenu dob u kojoj dostižu velike prekretnice u govoru i izražavanju, ako do određene dobi ne primijetite neke stvari, trebali biste potražiti stručno mišljenje”, smatra dr. Paul Wang, voditelj medicinskih istraživanja u medicinskom centru Autism Speaks. Potencijalni simptomi uključuju izostanak dječjeg brbljanja i gestikulacije, poput pokazivanja prstom ili mahanja do 12. mjeseca bebina života, neizgovaranje riječi do 16. mjeseca ili nemogućnost izgovaranja smislenih fraza od dvije riječi do druge godine života.

Izazovi s društvenim reciprocitetom

“Zdrava djeca svoju povezanost s drugim osobama pokazuju kroz osmijeh, zagrljaj ili pogled”, kaže dr. Wang. Bilo bi odlično kad biste kod svoje bebe primijetili te znakove već u prvih šest mjeseci, ali ako do devetog mjeseca bebina života nemate osjećaj da reagira na okolinu na navedene načine, provjerite s liječnikom je li sve u redu. Također, kod osoba s ASD-om, ostvarivanje kontakta očima mogao bi biti problem pa se kod mnogih beba koje imaju autizam čini kao da su puno zainteresiranije za stvari nego za ljude.

Gubitak govora i društvenih vještina

Prema istraživanju, regresija odnosno nazadak su vrlo česti među djecom koja imaju ASD. “Bilo koje dijete koje je bolesno ili nervozno može nekoliko dana pokazivati smanjeni govor i komunikaciju, no ako te vještine izostanu više od nekoliko dana, trebali biste provjeriti o čemu se radi”, savjetuje dr. Wang. Prema jednom drugom neovisnom istraživanju, do regresije dolazi kod 20 posto djece s dijagnosticiranim autizmom.

Ponavljajuća ponašanja

Prema centru Autism Speaks, uobičajena repetitivna ponašanja koja signaliziraju mogućnost ASD-a su mahanje rukama, ljuljanje, skakanje i vrćenje, premještanje i slaganje predmeta te učestalo ponavljanje zvukova, riječi ili fraza.

Kruti i ograničeni interesi koji su abnormalni po intenzitetu

Djeca s autizmom mogu lako postati fiksirana na neki red koji naizgled nema smisla. Tijekom igre, mogu satima slagati igračke po boji ili veličini umjesto da se njima igraju. “Mnoga djeca s autizmom iz nekog razloga opčinjena su vlakovima”, objasnila je dr. Dana Wattenberg Khani, starija konzultantica i stručnjakinja za autizam koja radi u udruzi Autism Friendly Spaces. Također, određene rutine mogu im biti nevjerojatno važne. Promjene u tim rutinama kod male djece mogu završiti nekontroliranim napadima bijesa, a kod starije djece užurbanim i nervoznim ponavljanjem određenih pokreta ili gestikulacija.

Snažne preokupacije ili opsesije

Ekstremni interesi i duboko poznavanje neobičnih tema, prema centru Autism Speaks, također mogu biti znakovi autizma. Neki od primjera koje su naveli su opsesije usisivačima i sušilima za kosu, a u kasnijoj dobi brojevima, simbolima, datumima ili temama vezanima za znanost.

Shvaćanje stvari doslovno

Osobe s poremećajem autističnog spektra često imaju probleme sa shvaćanjem i razumijevanjem apstraktnih koncepata i idioma. “Kad sam počinjala raditi s djecom koja imaju autizam, na jednom satu sam dečku koji je sjedio u drugoj klupi rekla da mi dobaci spajalicu. Sljedeće čega se sjećam je to da mi se spajalica odbija od glave jer je on to shvatio doslovno“, podijelila je sjećanje dr. Khani.

Povezanost sa srodnim poremećajima

“Uobičajeno je za osobe s dijagnosticiranim autizmom da imaju i nekoliko drugih poremećaja”, dodaje Khani. Prema centru Autism Speaks, dijagnoze koje često prate ASD uključuju gastrointestinalne poremećaje, razne napadaje, poremećaje sna te tendenciju da jedu stvari koje nisu hrana, poznatiju kao Pika.

IZVOR: INDEX.HR