OTKRIVAMO VAM sve razloge zbog čega djeci odmah treba ograničiti uporabu tehnologije!

Američka Pedijatrijska Akademija i Kanadsko Društvo Pedijatra iznijeli su u javnost da djeca do dvije godine ne bi uopće smjela biti izložena utjecajima tehnologije, djeca od tri do pet godina starosti trebala bi imati ograničen pristup tehnologiji na sat vremena dnevno, a djeca i adolescenti od šest do 18 godina ne bi smjela provoditi više od dva sata dnevno pred različitim ekranima.

Stvarnost je malo drukčija. Korištenje medija kod djece i adolescenata znatno se povećalo u posljednjih 10 godina, što je dokumentirano u brojnim Kaiser Family Foundation istraživanjima.

Najnovije izvješće iz 2010. godine o ponašanju 2000 djece i adolescenata 8 – 18 godina pokazala je da prosječno dijete provede 7,5 sati dnevno koristeći razne medije. Međutim, zbog multitaskinga, djeca su zapravo pod utjecajem medija 10,75 sati dnevno.

Sve više pedijatara savjetuje roditeljima da djeci ograniče vrijeme provedeno s tehnologijom, pogotovo korištenje mobitela, tableta i iPhonea.

Posljedice nekontroliranog korištenja mobitela, laptopa, tableta, a i sjedenje pred televizijom, ozbiljne su, a ponekad i zastrašujuće. U svijetu je proveden veliki broj istraživanja kojima je u centru razvoj djeteta okruženog tehnologijom, a rezultati su dosta zastrašujući.

10 razloga zašto djeci treba strogo ograničavati uporabu tehnologije:

1. Ubrzani razvoj mozga

Do druge godine života mozak se poveća za tri puta i nastavlja ubrzani razvoj do 21 godine. Rani razvoj mozga je pod utjecajem raznih podražaja u dječjoj okolini ili nedostatkom istih. Danas je čak jedno od troje djece koje kreće u školu zaostalo u razvoju.

Istraživanje Američkog Sveučilišta za pedijatriju objavilo je rezultate istraživanja na 2200 obitelji iz 10 razvijenih zemalja s djecom između dvije i pet godina, koji su pokazali da je 58 posto predškolske djece znalo igrati igrice na računalu, a samo 9 posto djece je znalo samo zavezati vezice na tenisicama.

Pokazalo se da je prekomjerno izlaganje tehnologiji izravno povezano sa svakodnevnim funkcioniranjem djeteta – problemima vezanima za poremećaj manjka pozornosti, kašnjenju u kognitivnom razvoju, otežanim učenjem, povećanom impulzivnošću kod djeteta i smanjenom sposobnošću kontroliranja osjećaja i ponašanja.

2. Zakašnjeli razvoj

Za korištenje tehnologije potrebno je minimalno fizičke aktivnosti (uglavnom se svodi na tipkanje na tipkovnici), a to može rezultirati zakašnjelim fizičkim i psihičkim razvojem.

Svako treće dijete kreće u školu sa smanjenim sposobnostima, što dugoročno utječe na pismenost i napredak u obrazovanju. Zadaci koje su generacije prije 20 godina rješavale koristeći logiku preusmjerenu iz igri kao gumi-gumi ili lovice, najnovije generacije uopće ne posjeduju.

Pokret aktivira mišiće i zglobove te potiče mozak na rješavanje “problema” u kretanju te na taj način povećava sposobnosti učenja i logičkog povezivanja.

3. Pretilost

Nedavno objavljeni podaci Eurostata govore da je Hrvatska, između 28 članicama EU, na osmome mjestu po broju debelih ljudi s indeksom masnoće preko 30. HZJZ je 2011. provelo istraživanje na uzorku od 11.000 djece i zaključilo da je u Hrvatskoj je čak 24 posto djece prekomjerno teške i 13 posto debele djece, što je ukupno više od trećine maloljetnika.

Jedan od glavnih uzroka ovako poražavajućim statistikama jest premalo kretanja, previše vremena provedeno pred televizijom i na pametnom telefonu, a prekomjerna težina vodi prema dijabetesu i povećava rizik od ranog srčanog udara, ozbiljno skraćujući očekivanu duljinu i kvalitetu života.

4. Poremećaji u spavanju

Previše vremena provedeno ispred televizije, mobitela ili tableta koji svi zrače utječe na spavanje, stvarajući razne poremećaje u spavanju koji su kod djece u dramatičnom porastu.

Izloženost djece nerazumljivim sadržajima potiče noćne more, mjesečarenje, nepravilne obrasce spavanja i mogu se zadržati jako dugo u dječjoj podsvijesti buduće da ih ne mogu interpretirati.

5. Mentalne bolesti

Prekomjerno korištenje tehnologije smatra se uzročnim čimbenikom u porastu stope dječje depresije, anksioznosti, poremećaja pažnje, autizmu, bipolarnom poremećaju, psihozi i problematičnom ponašanju djece i adolescenata.

Andreas Grontved i J. Singhammer su u Danskoj proveli longitudinalno istraživanje na 435 adolescenata i došli su do sljedećeg zaključka:

“Svaki dodatni sat/dan proveden pred televizijom ili na tabletu ili na pametnom telefonu u adolescenciji je povezana s većim izgledima da se kod mladih pojavi depresija”, objasnili su.

6. Agresija

Djeca koja prije svega poticaje iz okoline primaju iz medija (filmovi, igrice, crtići) ili putem interneta nemaju razvijenu empatiju, što rezultira čestim ispadima bijesa, agresijom i sve većim problemom zlostavljanja putem socijalnih mreža.

Komunikacija putem Interneta isključuje kontakt baziran na našim osjetilima – vidu i sluhu. Zbog toga djeca koja maltretiraju drugu djecu ne vide, a s tim ne vide ni posljedice svojeg ponašanja.

“Rezultati više od 2000 znanstvenih istraživanja i proučavanja su pokazala da značajna izloženost nasilju u medijima povećava rizik od agresivnog ponašanja kod djece i adolescenata, desenzibilizira ih na nasilje, te ih uvjerava da je svijet “opakije i strašnije” mjesto nego što je”, dali su izjavu za medije predstavnici Američke Akademije za Pedijatriju.

7. Utjecaj radijacije

U svibnju 2011. godine WHO je klasificirao pametne telefone (i ostale uređaje koji se mogu povezati na bežičnu mrežu) kao prijetnju 2B razine (moguće kancerogeni mediji) zbog prosječne količine radijacije koju odašilju.

James McNamee je s državnim uredom Health Canada u listopadu 2011. godine izdao upozorenje u kojem se navodi:

“Djeca su osjetljivija na razne potencijalno negativne utjecaje nego odrasle osobe jer su njihovi mozgovi i imunološki sustav još uvijek u razvoju, tako da se ne mogu reći da je isti rizik za djecu i odrasle”, objavljeno u “Globeu” i na “Daily Mailu” 2011. godine.

8. Digitalna demencija

Internet je omogućio sadržaju da se stvara i dijeli 100 puta brže nego prije. Tehnologija je evoluirala, ali naš mozak nije i tu se stvara problema kod djece i mladih jer, “uživajući” takav sadržaj, njihov mozak ne može stvarati uzročno-posljedične veze između između raznih činjenica.

Takav stimulans zapravo uzrokuje smanjenu koncentraciju, otežano pamćenje, budući da mozak ne stigne selektirati bitne od nebitnih informacija te ih putem neurona slati frontalnom korteksu.

9. Ovisnost

S vremenom roditelji sve više vremena provode pred raznim “ekranima”, a sve manje vremena sa svojoj djecom. Nije rijetka pojava vidjeti mamu i tata kako gledaju u svoje telefone, dok dijete sjedi pokraj njih u kolicima privlačeći njihovu pažnju.

Budući da se ne mogu povezati s roditeljima, djeca se počinju povezivati s raznim uređajima, što može rezultirati ovisnošću, a ovisnost zabranom daljnjeg korištenja emotivnom nestabilnošću.

10. Neodrživost

“Način na koji se djeca danas odgajaju i obrazovanje koje je temeljeno na uporabi tehnologije nije održivo. Djeca su naša budućnost, ali oni nemaju budućnosti ako se njihovi životi vrte oko tehnologije”, objašnjava Cris Rowan, pedijatrijski radni terapeut i stručnjak za razvoj djece.

Cris Rowan je pokrenula Zone’In Programs Inc. čiji cilj je pomoći djeci i roditeljima kroz edukacijske programe, vježbe i treninge prevladati probleme uzrokovane prekomjernim korištenjem digitalnih medija.

Čak i jedan od pionira tehnologije i razvoja interneta nije dopustio svojoj djeci pristup tehnologiji i internetu.

IZVOR: 24sata.hr