Zašto je usamljenost kod nekih žena povezana sa žudnjom za hranom?
Nedavna istraživanja ukazuju na to da usamljenost može biti ključni čimbenik povezan s lošim prehrambenim navikama i pretilošću, s posebnim naglask...
Postoji li uistinu veza između stresa i sijede kose?
U radu objavljenom u časopisu Nature, znanstvenici s Harvarda otkrili su da stres utječe na stvaranje bijele ili sive kose, ali su i shvatili mehanizam.
Kosa kraljice Marie Antoinette postala je bijela preko noći tijekom Francuske revolucije, a puno roditelja optuživalo je svoju djecu da su baš zbog njih posjedjeli. No, pravo je pitanje koliko uistinu stres utječe na stvaranje sijedih.
U radu objavljenom u časopisu Nature, znanstvenici s Harvarda otkrili su ne samo da stres utječe na stvaranje bijele ili sijede kose nego su shvatili i mehanizme koji uzrokuju ove promjene i nadaju se da će moći primijeniti ove rezultate.
U istraživanjima provedenim na miševima, istraživači su otkrili da nam kosa postaje sijeda kada smo izloženi stresu. Sljedeći je korak bio otkriti zašto, piše MBG Lifestyle.
“Svi mogu ispričati priču kako stres utječe na njihovo tijelo, posebno na kožu ili kosu – jedina tkiva koje možemo vidjeti izvana. Željeli smo razumjeti je li ta veza istinita”, objasnio je viši suradnik Ya-Chieh Hsu. Proces u kojem su željeli potvrditi ovu tezu nije bio jednostavan.
Nakon mnogo pokušaja i pogrešaka, znanstvenici su uspjeli povezati sijedu kosu sa simpatičkim živčanim sustavom koji kontrolira naše reakcije na stresne situacije. Sustav oslobađa kemikaliju koju potom preuzimaju stanice koje upravljaju regeneracijom boje. Kad smo pod stresom, ovaj se kemijski proces prerano aktivira, što troši zalihe spojeva koji daju boju.
“Nakon samo nekoliko dana izgubljene su sve matične stanice koje regeneriraju pigment. Jednom kad nestanu, pigment više ne možete regenerirati. Šteta je trajna”, objasnio je Hsu.
“Jasno razumijevajući kako stres utječe na matične stanice koje regeneriraju pigment, postavili smo temelj za razumijevanje kako stres utječe na ostala tkiva i organe u tijelu”, rekao je Hsu. “Razumijevanje načina na koji se naša tkiva mijenjaju pod stresom prvi je kritični korak prema eventualnom liječenju koje može zaustaviti ili povratiti štetni utjecaj stresa”, dodaje. Istraživači će moći raditi na razvoju načina za modificiranje ili blokiranje puta koji uzrokuje ove promjene, čime će ublažiti štetni utjecaj stresa.
