13 ultimativnih savjeta poznatog liječnika o tome kako jesti za dugovječnost i zdravlje

Jeste li zasićeni oprečnim informacijama o tome koje namirnice treba jesti, a koje izbjegavati? U medijima često čitamo o najnovijim istraživanjima u kojima se proglašava štetnim ono što je nekoć smatrano zdravim, i obratno. Znanost o hrani danas zbunjuje čak i stručnjake, ali ne i dr. Marka Hymana, autora svjetske uspješnice “Hrana – Što bismo trebali jesti?” koju je prevela Mirjana Paić-Jurinić i objavila Školska knjiga.

Povezujući 35-godišnje liječničko iskustvo i analizu znanosti o prehrani, ugledni obiteljski liječnik i zagovornik funkcionalne medicine otkriva u svojoj knjizi od čega se doista sastoji zdrava prehrana, razjašnjava najčešće zablude o hrani i daje odgovor na vječno pitanje: “Što bismo trebali jesti?”

“Iscrpnu analizu 12 skupina namirnica – među kojima su meso, jaja, mliječni proizvodi, riba, žitarice, mahunarke, povrće, voće, orašasti plodovi i sjemenke, šećeri i zaslađivači – autor počinje znanstvenim činjenicama, zatim daje savjete na što je potrebno obratiti pozornost pri kupnji i pripremi namirnica te izdvaja što bismo trebali jesti, a što izbjegavati. Prikazom jednostavnih prehrambenih načela pokazuje što znači hraniti se zdravo, kako hranu upotrijebiti kao lijek te koji su dodaci prehrani važni za zdravlje i ozdravljenje”, napominje urednica hrvatskog izdanja knjige Ružica Miljanić.

Kuhanje pravim namirnicama

Pomoću popularno-znanstvenog priručnika “Hrana” čitatelji imaju prigodu preispitati svoje životne navike, izbaciti umjetne sastojke iz prehrane i naučiti kuhati s pravim, cjelovitim namirnicama. Pritom će se uvjeriti da priprema zdrave hrane ne mora trajati satima, što potvrđuje i sedmodnevni peganski jelovnik s jednostavnim, brzim i zdravim receptima u kojima autor knjige kombinira načela paleo i veganske prehrane.

Dugogodišnje iskustvo u liječenju kroničnih i drugih bolesti ohrabrilo je dr. Hymana da proturječnim informacijama o hrani prilazi “sa zrnom soli”. Važnost takvog razmišljanja ističe kanadski epidemiolog i jedan od osnivača pokreta za medicinu utemeljenu na činjenicama dr. David Sackett. “Za polovicu onoga što ćete naučiti na Medicinskom fakultetu pokazat će se pet godina nakon što diplomirate da je potpuno pogrešno ili zastarjelo. No problem je to što vam nitko ne zna reći koja je to polovica pa je najvažnije naučiti – kako učiti sam.”

Dr. Mark Hyman, jedan od začetnika medicine koja se bavi prehranom, shvatio je koja je to polovica, kako piše autor predgovora Aseem Malhotra, kardiolog i savjetnik američkoga Nacionalnog foruma za pretilost.

Globalna epidemija pretilosti

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pretilost globalnom epidemijom 2000. godine. Unatoč tome snažnom upozorenju starom više od 20 godina, današnji podaci pokazuju da se stanje pogoršava i da možemo govoriti o pravoj katastrofi. Danas većina svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima je loša prehrana odgovorna za više slučajeva bolesti i smrti nego tjelesna neaktivnost, pušenje i alkohol zajedno. “Jesmo li svi mi samo lijeni i neodgovorni proždrljivci ili su za to možda krivi pogrešni prehrambeni savjeti”, pita se savjetnik američkoga Nacionalnog foruma za pretilost.

Prema rezultatima istraživanja, koja su objavljena u uglednom časopisu “The Lancet”, alarmantni trendovi nisu zaobišli ni Hrvatsku – stope debljine udvostručile su se od 1990. do 2022. godine. U odvažnoj i sjajnoj knjizi koja može pomoći milijunima ljudi da brzo poboljšaju zdravlje i bolje se osjećaju, dr. Mark Hyman piše o tome gdje smo pogriješili i, što je još važnije, što možemo odmah poduzeti, kako ističe Aseem Malhotra.

Prerađena hrana stvara ovisnost

Uz edukaciju i izbor pravih namirnica, prvi je konkretan korak povratak kuhanju u vlastitom domu iz kojeg nas je, prema riječima Marka Hymana, istjerala prehrambena industrija.

“Odgojili smo najmanje dvije generacije koje ne znaju kako skuhati obrok od pravih namirnica i koje više vremena provode gledajući kuhanje na televiziji negoli kuhajući. Današnji industrijski proizvodi koji sliče hrani preoteli su naše okusne pupoljke i kemiju mozga. Šećer, biološki gledano, stvara veliku ovisnost. I to nije nimalo slučajno. Prehrambeni divovi imaju institute koji se bave okusima i u kojima zapošljavaju “stručnjake za žudnju” da bi prepoznali “gustativni vrhunac” namirnica koji će stvoriti teške ovisnike”, piše u uvodnom dijelu knjige dr. Mark Hyman te ističe da je sustav industrijske prehrane “preuzeo naša tijela, umove i duše” oduzimajući nam temeljno ljudsko pravo na zdravlje.

Većina nas o tome ništa ne zna pa za svoje loše navike, žudnje i debljanje okrivljujemo sebe. No znanost je dokazala da prerađena hrana, a osobito šećer, stvara ovisnost. Kad se mozak navikne na droge, snaga volje i osobna odgovornost gube bitku. Ali postoji način da se izađe iz tog kruga, i to zahvaljujući pravoj, cjelovitoj hrani.

Foto: Nicole Franzen

Dr. Mark Hyman: Hrana je najmoćniji lijek

Prema tvrdnjama dr. Hymana, hrana je najmoćniji lijek na planetu. Ona može “poboljšati ekspresiju tisuća gena, uravnotežiti desetke hormona, optimirati desetke tisuća proteinskih mreža, smanjiti upalu i optimizirati mikrobiom (crijevnu floru)”. Može liječiti “većinu kroničnih bolesti; djeluje brže i jeftinija je od ijednog dosad otkrivenog lijeka”.

Pravo da s autoritetom govori o toj temi dr. Hyman, među ostalim, temelji na činjenici da je liječio više od 10 000 pacijenata koristeći se hranom kao lijekom i zaključio da njezina djelotvornost znatno nadmašuje učinkovitost bilo kojeg lijeka koji je propisao.

“Nikad nisam vidio da je netko postao najbolja verzija sebe tako da je jeo smeće od hrane. Prije stotinu godina nije nam bila potrebna nikakva etiketa da bismo znali kako je naša hrana lokalna, organska, sa zelene ispaše; sva je hrana bila cjelovita, stvarna, nepatvorena, tradicionalna. Nasreću, osviješteni se potrošači snažno žele vratiti tom načinu života i riješiti poremećene odnose s onim što jedemo.”

Povezanost sa svijetom

“Većina ljudi zna da je dobro hraniti se zdravo. Međutim, ne razumiju kolika je moć hrane kad je riječ o sprječavanju bolesti, liječenju, čak i potpunom ozdravljenju. Postali smo konzumenti hrane, a ne oni koji ju proizvode i pripremaju, i tako smo izgubili povezanost sa svojim svijetom i sa samima sobom”, tvrdi dr. Hyman. Njegova knjiga pomaže čitateljima da tu povezanost ponovno izgrade.

13 savjeta dr. Marka Hymana

1. Klonite se šećera.
2. Jedite većinom biljke.
3. Polako s voćem.
4. Klonite se pesticida, antibiotika, hormona, namirnica s genetski modificiranim organizmima.
5. Jedite hranu sa zdravim mastima.
6. Klonite se većine ulja od biljaka, orašastih plodova i sjemenki.
7. Izbjegavajte ili ograničite konzumaciju mliječnih proizvoda.
8. Smanjite unos mesa i proizvoda životinjskog podrijetla.
9. Jedite ribu iz održivog uzgoja ili ribu iz uzgoja s niskom razinom žive.
10. Izbjegavajte gluten.
11. Cjelovite žitarice bez glutena jedite štedljivo.
12. Mahunarke jedite samo povremeno.
13. Podvrgnite se testu intolerancije na hranu ili sl.

Foto: EyeEm Mobile GmbH/iStock via Getty Images Plus, PR