Hobiji poput slikanja, crtanja ili lončarstva pomažu nam opustiti se i produbiti svoju kreativnost, ali izvan toga – nemaju značajnog učinka na naše zdravlje, zar ne? Prevarili biste se. Naime, najnovije istraživanje pokazalo je da bi upravo ovakvi, kreativni hobiji, mogli uvelike doprinijeti zdravlju našeg mozga.
Ovo istraživanje, provedeno na više od 1400 sudionika pokazuje da ovakve aktivnosti nipošto nisu beznačajne. Naime, uključivanje u kreativne hobije može usporiti starenje mozga – neizbježan proces koji ipak možemo usporiti raznim stvarima – od općenito zdravog stila života pa i do sitnica poput hobija.
Kako kreativni hobiji utječu na starenje mozga
Za početak, kako su znanstvenici uopće došli do ovakvih nalaza? Usporedbom snimki mozgova rekreativnih i “profesionalnih” kreativaca – dakle, slikara, plesača ili glazbenika – s onima koji su zanemarili svoju kreativnu stranu. Rezultati? Ispostavilo se da su mozgovi svih sudionika koji su se bavili kreativnim aktivnostima izgledali mlađe nego što bi se očekivalo prema njihovoj stvarnoj dobi, a kod profesionalaca su ti efekti bili još izraženiji, u prosjeku pet do sedam godina mlađi od očekivanog. Zatim su znanstvenici istraživali može li i kratkotrajno bavljenje kreativnom aktivnošću izazvati slične promjene, pa su promatrali osobe koje su kroz nekoliko mjeseci učile igrati određenu videoigru. Rezultat je pokazao da su njihovi mozgovi nakon učenja u prosjeku postali dvije do tri godine “mlađi” nego prije početka učenja.
Prisjetimo se, naši mozgovi počinju ubrzano stariti već u 30-ima. Loš san, faktori poput zagađenog okoliša i kardiometaboličke bolesti taj proces ubrzavaju, a usporiti ga možemo čak i malim promjenama u stilu života, poput uključivanja kreativnih dijelova našeg mozga.
Zašto je baš kreativnost važna
Znanstvenici su uočili nekoliko mogućih razloga zašto kreativnost može usporiti starenje mozga. Jedan od njih odnosi se na međusobnu komunikaciju dijelova mozga: kod kreativaca su različite regije mozga lakše “razgovarale” jedna s drugom, što poboljšava sposobnost obrade informacija, kako objašnjava dr. Carlos Coronel, jedan od autora ove studije. “Kreativni” mozgovi također su bolje organizirali informacije i bili manje skloni pretjeranoj stimulaciji.
Zanimljivo je da su se ove promjene najjasnije pojavile u dijelovima mozga koji su posebno osjetljivi na propadanje s godinama, poput prefrontalnog korteksa, zaduženog za planiranje i donošenje odluka, te hipokampusa, koji upravlja formiranjem memorije. To sugerira da kreativnost može pomoći u zaštiti upravo onih područja mozga koja se najprije “kvare” i koja su povezana s demencijom. Istraživači također pretpostavljaju da što se više bavite kreativnom aktivnošću, to su veći pozitivni pomaci u mozgu, što objašnjava zašto su profesionalni kreativci imali mozgove “mlađe” od onih koji se ovim aktivnostima bave tek povremeno.
Kako odabrati kreativni hobi za zdravlje mozga
Crtanje, slikanje, fotografija – kad razmišljamo o kreativnim hobijima, uglavnom nam prvo na pamet padaju aktivnosti sa sata likovnog. Ipak, kreativnost je puno širi pojam, a stručnjaci poručuju – nije potrebno fokusirati se na samo jedan hobi koji će biti “vaš”, već jednostavno više uključiti kreativne aktivnosti u svoju svakodnevicu.
Uključivanje kreativnosti u svoju život može izgledati kao pisanje pjesama, igranje strateških igara ili pak eksperimentiranje s novim kulinarskim receptima. Važno je da aktivnost koju odaberete ne bude automatska, već da zahtijeva promišljanje, prisutnost i izlazak iz okvira.
FOTO: Pinterest
