Evo zašto se ne trebate opterećivati oko toga koliko ćete pojesti za blagdane

Blagdani su sve bliže, a topla adventska atmosfera već je naveliko zavladala gradskim ulicama. Uskoro ćemo se upustiti i u pripremu omiljenih božićnih poslastica – kolača i francuske salate zbog kojih često Novu godinu dočekujemo s onim poznatim osjećajem krivnje.

Ipak, možda je vrijeme da se ove godine odmaknemo od svega toga i umjesto se fokusiramo na uživanje u trenucima s obitelji i prijateljima. Blagdani su prilika da cijenimo zajedništvo i male radosti, a ne da brojimo kalorije ili se kažnjavamo zbog svakog zalogaja. Prihvaćanjem ravnoteže i opuštenijeg pristupa hrani, možemo stvoriti zdraviji odnos prema hrani koji traje i nakon blagdana.

S ovim se slaže dijetetičarka Bryn Beeder, koja je o konceptu koji često nazivamo “blagdanskim prejedanjem” pisala za portal The Conversation: “Uvjeravam vas da vaše tijelo zna što učiniti s tom dodatnom hranom i pićem te da su vaše cjelokupno zdravlje i dobrobit određeni mnogo više od onoga što pojedete u tih nekoliko dana.” Slaže se i statistika – tih nekoliko dana neće pretjerano utjecati niti na našu kilažu. Prema WebMD-u, prosječna osoba tijekom božićnih blagdana “dobije” između 0,36 i 0,91 kilograma – što i nije tako puno, ako tijekom ostatka godine živi zdravim stilom života.

Zašto se osjećamo loše nakon blagdanskih obroka?

Ipak, mnogi se od nas ne mogu “riješiti” tog lošeg osjećaja nadutosti i težine nakon obilnijeg božićnog ručka ili starogodišnje večere. Beeder poručuje da to nije znak da je taj obrok srušio sve naše fitness uspjehe i ciljeve, već se radi o uobičajenim probavnim procesima. Stvar je, zapravo, vrlo jednostavna – u obilnom blagdanskom obroku unesemo puno više nutrijenata nego u klasičnom ručku. Probavni sustav tada mora istodobno razgrađivati velike količine ugljikohidrata, proteina i masti, što usporava probavu i opterećuje gastrointestinalni trakt. Posebice proteini i masti, kojima je jedan mesni obrok iznimno bogat, sporo se razgrađuju i ostaju dulje u probavnom traktu, što može uzrokovati osjećaj težine, nadutosti i umora. Iako taj sporiji proces inače pomaže stabilnijoj energiji i duljem osjećaju sitosti, u kontekstu obilnog obroka tijelo ga može doživjeti kao napor. Ako želite izbjeći osjećaj nadutosti, dijetetičarka preporučuje kratku šetnju nakon obroka.

Krivnja povezana s hranom

Dakle, jedan, dva ili tri dana uživanja u omiljenim blagdanskim poslasticama neće poništiti sav trud uložen tijekom godine niti trajno utjecati na zdravlje ili tjelesnu težinu. Umjesto da se osjećate krivima tijekom blagdana, puno je važnije usvojiti održive zdrave navike koje ćete njegovati u toku cijele godine. Ipak, u blagdanskom je razdoblju hrana puno više od samo “hrane” – ona je sredstvo povezivanja, njegovanja obiteljskih tradicija i stvaranja uspomena.

Negativno razmišljanje o hrani, s druge strane, dugoročno ima negativne posljedice na naš cjelokupni wellbeing. Konstantan osjećaj krivnje može narušiti odnos prema vlastitom tijelu, potaknuti nezdrave obrasce ponašanja i umanjiti zadovoljstvo u trenucima koji bi trebali biti ispunjeni radošću i opuštanjem. Kada hranu etiketiramo kao “dobru” ili “lošu”, često zanemarujemo širu sliku – da su ravnoteža i zdravlje rezultat kontinuiteta, a ne pojedinačnih izbora u tih nekoliko dana blagdana.

FOTO: dolgachov/SeventyFour via Getty Images