Istina o debljini – većina je smatra problemom, no ne i bolešću

U Hrvatskoj živi oko 734 000 osoba s debljinom, a po njihovom udjelu u populaciji nalazimo se na prvome mjestu u Europi.

Istovremeno, njih 4-5 % ima postavljenu dijagnozu debljine, dok je na farmakoterapiji njih oko 2,4 %. Ipak, istraživanje je pokazalo da građani ne razumiju da je debljina ozbiljna kronična bolest, nego su dojma da je liječenje debljine odgovornost pojedinaca pa većina smatra da svatko može skinuti kilograme samo ako se kreće te da se lijekove prečesto prepisuje.

Iako domaći građani ispravno percipiraju rastući problem debljine u svojim sredinama, a svjesni su i da je naše okruženje obesogeno, odnosno takvo da je dostupniji izbor hrane i životnog stila koji potiče nezdrave odluke i višak kilograma, većina građana je ipak pod dojmom mitova o debljini koji ovu bolest tretiraju kao osobnu odluku ili slabost pojedinca koju mora riješiti sâm, dok su lijekovi percipirani kao linija manjeg otpora, pokazalo je istraživanje agencije IPSOS za tvrtku Novo Nordisk, dok su domaći endokrinolozi u panel-diskusiji zaključili da su ovakvi stavovi javnosti jedan od važnih prepreka za nužan zaokret Hrvatske po pitanju debljine.

U panel-diskusiji na konferenciji za medije tvrtke Novo Nordisk sudjelovali su prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ, izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, HLZ te doc. dr. sc. Tomislav Božek, prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.

Na konferenciji za medije održanoj uoči Svjetskog dana debljine (4. ožujka) i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini (16. ožujka), stručnjaci su upozorili da se u Hrvatskoj s prekomjernom težinom i debljinom bori više od polovice odraslih, točnije u Hrvatskoj je 65 % osoba s prekomjernom težinom u odnosu na europski prosjek koji je 53 %. Po zadnjim procjenama, u Hrvatskoj živi 734 000 osoba s debljinom, a po udjelu osoba s debljinom u populaciji se nalazimo na prvome mjestu u Europi.

IPSOS istraživanje na reprezentativnom nacionalnom uzorku od 407 ispitanika u veljači ove godine pokazalo je kako 83 % ispitanika smatra da prekomjerna težina u Hrvatskoj predstavlja veliki, odnosno iznimno velik problem, no isto tako njih 61 % normalizira situaciju stavom da je postalo uobičajeno imati par kilograma viška.

Što se tiče okruženja, 89 % ispitanika smatra da je hrana danas dostupna na svakom koraku, da današnji način života i rada vodi ka smanjenom kretanju i manjoj fizičkoj aktivnosti, a 76 % ih smatra da je zdrava hrana skuplja od nezdrave hrane.

No kod stavova o tome na koji način pomoći ljudima s debljinom vidimo kako tek nešto više od trećine (39 %) smatra da debljinu treba gledati kao bolest, a ne kao posljedicu nezdravih navika pojedinaca pa su onda povezane i tvrdnje da je genetika samo izgovor za prejedanje (smatra 59 % ispitanika) te da svatko može skinuti kilograme samo ako se kreće (smatra 55 % ispitanika).

Prisutna je i stigma oko korištenja lijekova za mršavljenje, pa tako, unatoč činjenici da se lijekovima za debljinu liječi samo oko 2,4 % osoba s debljinom, više od polovice ispitanika (njih 57 %) smatra da se lijekove za reguliranje debljine prečesto prepisuje.

Također, da su oni “linija manjeg otpora” u skidanju kilograma ili “varanje” smatra 56 % ispitnika, a da lijekovi uzrokuju više štete (nuspojava) negoli koristi misli 45 % ispitanika.

Stručnjaci su naznačili da je debljina kronična bolest koja je povezana s više od 229 komplikacija koje ugrožavaju život. Među njima su najčešće dijabetes tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti zglobova, određene vrste karcinoma i, prije svega, kardiovaskularne bolesti, koje su pojedinačno najveći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i zapadnim zemljama.

Svaki porast indeksa tjelesne mase izravno povećava rizik od smrtnosti, a dostupna istraživanja pokazuju da osoba s normalnim indeksom tjelesne mase (ITM) ima 80 % šanse doživjeti 70 godina, osoba s ITM-om 35–40 ima oko 60 % šanse doživjeti 70 godina, a osoba s ITM-om 40–50 svega oko 50 % šanse doživjeti 70 godina.

Stručnjaci su naglasili da farmakoterapija učinkovito smanjuje višak kilograma, a GLP-1 RA ima i dokazano značajno smanjenje velikih kardiovaskularnih događaja (MACE) – srčanog udara, moždanog udara i smrti od srčanih uzroka u odnosu na placebo. Najnovije studije pokazuju da GLP-1 RA lijekovi omogućuju gubitak tjelesne težine od 21 %, a svaka treća osoba izgubi 25 % i više svoje tjelesne mase. Pritom se sastav tijela poboljšava jer najveći dio gubitka težine dolazi iz masne mase, a testovi pokazuju očuvanu mišićnu funkciju.

Foto: PR