AKO STE SE PITALI trebate li pomoć psihijatra, mi vam donosimo odgovor na to pitanje

Stručnjaci tvrde da oni kojima je zbog psihičkih problema najpotrebnija profesionalna pomoć najmanje posežu za njom. Dok jedan od pet odraslih Amerikanaca boluje od nekog oblika psihičke bolesti, tek oko 46-65 posto osoba s umjerenim do jakim problemima stvarno i krene na liječenje, potvrdila je Administracija za servise ovisnosti i mentalnog zdravlja.

I dok je u psihijatrijskoj zajednici prioritet identifikacija i liječenje psihičkih bolesti, psihološka pomoć onima koji ne znaju u kojem su točno stanju i u čemu je problem jednako je važna. Jer uz to što, ako ne znate što vas muči – nepotrebno patite, vaši problemi mogu se sve više komplicirati ako izbjegavate potražiti profesionalnu pomoć.

“Što prije netko potraži pomoć, to će jednostavnije biti riješiti njihov problem. Bit će manje loše potrošenog vremena, problem će ostaviti manji utjecaj i bit će manja količina stresa uključenog u cijeli proces”, izjavio je psiholog Daniel J. Reidenberg.

“Psiholozi smatraju da ne dolaze svi potražiti pomoć ponajviše zbog stigmatizacije i mitova koji su uključeni u proces traženja pomoći psihologa ili psihijatra. Mnogi vjeruju da samo “luđaci” idu na terapiju, te smatraju da je prihvaćanje pomoći znak slabosti ili smatraju da će im terapija oduzeti previše vremena, da će biti preskupa ili da će se “navući” na neke antidepresive. No ništa od toga nije istina”, tvrdi dr. Mary Alvord.

“Vaša terapija može se odvijati jednom u tjedan ili dva. Ljudi strahuju da će, jednom kad krenu, ovdje zauvijek ostati, no to nije istina”, objašnjava Alvord.

“Život je danas težak. Na učinke psihoterapije može se gledati kao na opuštanje od stresa, nalik vježbanju ili pravilnoj prehrani. Smatrajte to strategijom koja će vam olakšati život i koja će umanjiti stres”, napominje Reidenberg, a mi navodimo situacije u kojima biste trebali potražiti pomoć psihijatra, socijalnog radnika ili psihologa…

Sve što osjećate je intenzivno

Svi smo mi ponekad tužni ili ljutiti, ali koliko intenzivno i često se to događa? Ako se ponavlja i značajno utječe na vaše funkcioniranje, vrijeme je da potražite pomoć.

“To može djelovati paralizirajuće, dovesti do napadaja panike te ćete, prije nego što shvatite što se zbiva, početi izbjegavati stvari”, kaže Alvord i dodaje: “Ako vaš život postane sve više ograničavajući zato što puno stvari izbjegavate, vjerojatno je pravi trenutak da potražite pomoć”.

Preživjeli ste traumu i ne možete prestati razmišljati o njoj

Bol zbog smrtnog slučaja u obitelji, prekida veze ili gubitka posla može biti i više nego dovoljno za savjetovanje. “Obično mislimo da će ti osjećaji nestati sami od sebe”, kaže Alvord, napominjući da to nije uvijek slučaj. A tuga zbog gubitka može utjecati na naše svakodnevno funkcioniranje i čak uzrokovati da se povučemo od prijatelja i u sebe.

“Ako se ulovite kako više ne radite stvari u kojima ste prije uživali i to primijete i ljudi oko vas, možda je pravi trenutak da popričate sa stručnjakom”, piše “Huffington Post”.

Imate neobjašnjive glavobolje koje se ponavljaju, želučane tegobe i vaš imunitet je u katastrofalnom stanju

“Kad smo psihički uzrujani, to utječe i na naše tijelo”, kaže Alvord. Istraživanja su potvrdila da se stres može manifestirati na cijeli niz fizičkih načina, od kroničnih probavnih tegoba do glavobolja, učestalih prehlada, pa čak i nedostatka libida.

Reidenberg dodaje da su neuobičajeni bolovi poput iznenadnih grčeva mišića (koji su se stvorili odjednom, naizgled ničim izazvani) ili bolova u vratu, često znakovi dugotrajnog stresa ili emotivnog neraspoloženja.

Počeli ste zloupotrebljavati nešto kako biste se nosili sa situacijom

Ako shvatite da ste počeli sve više piti, koristite droge, prekomjerno jedete ili tek razmišljate o svemu navedenome, to mogu biti signali da se nadate kako ćete na taj način zatomiti osjećaje s kojima biste se zapravo trebali suočiti.

Na poslu ste sve više neproduktivni i sve više griješite

Promjene na poslu učestale su među osobama koje se muče s emotivnim ili psihološkim problemima. Možda se osjećate isključeno od posla, kaže Reidenberg, čak i ako vas je on prije činio sretnima. Osim promjena u koncentraciji i pozornosti, možda dobivate i negativne kritike od šefa ili kolega, što bi moglo ukazivati na veće probleme.

Osjećate se isključeno od aktivnosti u kojima ste nekoć uživali

Ako vas više nimalo ne veseli odlazak na kavu s prijateljicama, čitanje knjiga ili obiteljski nedjeljni objedi, a donedavno ste uživali u tome, to bi mogao biti pokazatelj drugih tegoba.

Vaše veze postale su “zategnute”

Ako se ne možete otvoriti svojim voljenima i reći im kako se osjećate, ili čak ne možete identificirati što je točno to što vas muči; ili ako vas nimalo ne veseli druženje s voljenima, možda ste dobar kandidat za obiteljsku terapiju. Možda je riječ o puno dubljim problemima koji se mogu riješiti samo ako se uključe sve karike u lancu.

Vaši prijatelji kažu vam da su zabrinuti

Ponekad drugi ljudi mogu uočiti uzorke koje ne mogu vidjeti oni kojih se tiču, pa vrijedi čuti kako stvari stoje iz druge perspektive. “Ako vas itko odjednom pita jeste li pričali s nekim o svojim problemima, kako se osjećate (zabrinutim tonom) ili vam pripomene da je zabrinut za vas, to je znak da biste vjerojatno trebali poslušati njihove savjete”, kaže Reidenberg.

IZVOR: http://www.express.hr/life/8-znakova-koji-vam-govore-da-morate-psihijatru-1981