Svi smo imali to jedno prijateljstvo – vi ste uvijek prvi koji zovete, prilagođavate svoje vrijeme i planove, a na kavama redovito strpljivo slušate i čekate svoj red da podijelite novosti. Kad prijatelju treba pomoć, odmah ste dostupni. Kad prolaze kroz težak prekid ili razdoblje, satima razgovarate o tome. No čini se da se uloge nikad ne zamijene.
Prema psiholozima, upravo bi ova navika – nedostatak recipročnosti – mogla biti najveći razarač prijateljstava u odrasloj dobi. Naravno, prijateljstva rijetko funkcioniraju po principu stroge ravnoteže u kojoj obje strane uvijek ulažu jednako. Ipak, kad je ista osoba uvijek ta koja se prva javlja, uvijek sluša i uvijek je spremna uskočiti kad zatreba pomoć dok druga strana neprestano prolazi kroz neku krizu, nema vremena ili uglavnom samo prima podršku, odnos s vremenom počinje djelovati jednostrano i iscrpljujuće, kako piše Psychology Today.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako za kvalitetu prijateljstva nije presudno koliko prijatelja imate niti koliko često razgovarate. Puno je važnije osjećate li da postoji uzajamnost. Studija iz 2009. godine pokazala je da su upravo uzajamna prijateljstva snažan pokazatelj društvene podrške i osjećaja pripadnosti. Bliskost ne održava broj poruka ili zajedničkih druženja, nego osjećaj da obje strane ulažu u odnos i dobivaju nešto vrijedno zauzvrat.
Prema psihologu Marku Traversu, tijelo često prepoznaje problem prije uma. Razgovori koji bi trebali pružati osjećaj povezanosti počinju djelovati kao još jedna obveza, a nakon druženja, umjesto zadovoljstva, ostaje osjećaj emocionalne iscrpljenosti.
Možda vas zanima
Kako prepoznati nerecipročna prijateljstva
Prvi znak nerecipročnog i neravnopravnog prijateljstva nije nužno to tko se prvi javlja, nego okolnosti u kojima se komunikacija odvija. Primjerice, prijateljica koja vas nazove nakon lošeg dana i očekuje da je sat vremena slušate, no kad se vi nađete u teškoj situaciji i poželite razgovarati, na vašu poruku odgovori tek usputno ili je potpuno zanemari.
Takvi odnosi često nisu očito jednostrani jer se i dalje čujete, razgovarate i provodite vrijeme zajedno. Međutim, s vremenom počinjete primjećivati obrazac: oni su prisutni kad nešto trebaju, ali manje dostupni kad je podrška potrebna vama. Njihovi problemi postaju zajednička tema razgovora, dok vaše brige ostaju na margini ili se brzo preusmjeravaju natrag na njih.
Iako nijedno prijateljstvo nije savršeno uravnoteženo, istraživanja i mišljenja psihologa upućuju na isti zaključak: uzajamnost je jedan od ključnih temelja bliskih odnosa. Zato je dobra ideja pogledati malo dublje u one odnose koji možda i nisu u najboljem stanju – možda se iza osjećaja frustracije, iscrpljenosti ili udaljavanja krije dugotrajna neravnoteža u kojoj jedna osoba ulaže znatno više vremena, pažnje i emocionalne energije od druge.
FOTO: Dupe Photos
