7 lijepih vijesti koje su nam ovog tjedna stavile osmijeh na lice

by | 3 svibnja, 2020

Kroz posljednjih nekoliko tjedana svima nam je, pa i onima s ružičastim naočalama tvrdoglavo pričvršćenima za nos, postalo jasno u kakvom je stanju svijet. Svi smo, osjećajući se bespomoćno, intenzivno konzumirali vijesti, čitali različite analize, kolumne i predviđanja o tome u kakav bismo svijet mogli iskoračiti jednom kada napokon izađemo iz okova karantene.

U toj bjesomučnoj potrazi za informacijama koje bi nas trebale utješiti, dati nam nekakav tračak nade u situaciji u kojoj smo se našli kao čovječanstvo, osvijetliti nam put kojim bismo trebali krenuti, više-manje smo nailazili samo na nejasna predviđanja i teorije zbog kojih smo bili još anksiozniji nego prije čitanja. Posljedično, mnogi su se u ovom periodu na svakom koraku susretali s nesanicom, tjeskobom te su se zapetljali u klupko negativnih misli iz kojih im nije bilo tako lako izaći. U pokušaju informiranja, postali smo kronično zabrinuti.

“Konzumiranje samo tri minute negativnih vijesti ujutro čini 27 % veću vjerojatnost da gledatelji imaju loš dan čak šest do osam sati kasnije. S druge strane, oni koji su konzumirali ‘transformativne’ priče, prijavili su da imaju dobar dan 88 % vremena”, stoji u izvješću Michelle Gielan, autorice knjige Broadcasting Happiness i dugogodišnje novinarke CBS News. Gielan nadalje objašnjava kako apsorbiranje negativnih poruka tijekom vremena kod ljudi može rezultirati “naučenom bespomoćnosti”, odnosno “uvjerenju da naše ponašanje nije važno u jeku izazova”.

Dosad smo već puno puta pisali o tome kako se “obraniti” od poplave negativnih vijesti kojoj smo posljednjih tjedana intenzivno izloženi, no sada s riječi prelazimo na djela. Želimo s vama dijeliti lijepe vijesti na koje nailazimo, jer njih ima, čak i u ovom neizvjesnom periodu. Jer, iz stanja bijesa, ljutnje, tuge i osjećaja bespomoćnosti, ništa se dobro ne može izroditi, no pozitivna vijest ili ona s fokusom na rješavanje problema može potaknuti na djelovanje. Ono što trebate zapamtiti jest da čitanje pozitivnih vijesti ne znači da mičete pogled od stvarnog stanja, da okrećete glavu pred problemima ili da ignorirate ono što se događa, jer u današnjem je digitalnom svijetu gotovo pa nemoguće ignorirati stvarne probleme svijeta. Fokusiranje na pozitivnije vijesti znači da brinete o sebi i da ostavljate prostor za djelovanje, te da, znanstveno gledajući, utječete na svoje neurotransmitere (tvari koje prenose živčani impuls od stanice do stanice) zaslužne za raspoloženje. Harvardski profesor Tal Ben-Shahar, autor najpopularnijeg predavanja u povijesti Sveučilišta Harvard, Positive Psychology, zagovara svakodnevno konzumiranje pozitivnih vijesti i tvrdi kako nam pozitivne informacije koriste na emocionalnoj, fizičkoj i mentalnoj razini te one mogu značajno doprinijeti sretnijem i zdravijem životu.

Zabrinjavajuće vijesti o koronavirusu i dalje su tu, no evo nekoliko dobrih vijesti iz svijeta s kojima je lijepo završiti ovaj tjedan, pa čak i početi novi.

Vrhovi Himalaja se vide prvi put u 30 godina

Guardian prenosi kako se snježni vrhunci Himalaja mogu vidjeti iz indijskog Punjaba prvi put u 30 godina, prema riječima lokalaca. Razina onečišćenja zraka se smanjila zahvaljujući lockdownu u Indiji zbog koronavirusa, s time da novo izvješće otkriva da je razina onečišćenja zraka u Delhiju pala za čak 60 % u odnosu na isti period prošle godine.

James Cameron snima film o ženskoj aktivističkoj skupini koja se bori protiv krivolovaca

Poznati je redatelj snimio kratki film Akashinga: The Brave Ones, o nevjerojatnoj ženskoj aktivističkoj skupini koja se bori protiv krivolovaca, imena Akashinga. Ova radikalna ženska skupina za cilj ima zaštititi afričke ugrožene vrste životinja, uključujući one izrazito ranjive skupine kao što su afrički slonovi, stoga nam je posebno drago da će se ovim filmom čuti priča ovih iznimnih žena.

Sir David Attenborough vodi online predavanja o prirodi i životinjama za djecu
Karantena je djeci pala posebno teško stoga su organizirana virtualna predavanja na BBC-ju, a predavanje o svjetskim oceanima, životinjama i prirodi vodi ni manje ni više nego Sir David Attenborough, legendarni autor nekih od najpoznatijih prirodoslovnih emisija, poput Our Planet.

Više od 63.000 nezaposlenih u Pakistanu sadi drveće

Reuters javlja kako je u Pakistanu ponovno lansirana inicijativa 10 Billion Tree Tsunami, u sklopu koje je zaposleno više od 63.000 ljudi koji su nedavno ostali bez posla. Ovu je inicijativu započeo premijer Imran Khan 2018. godine, no ona je pauzirana u ožujku ove godine zbog koronavirusa. Radnici tako sada dobivaju dnevnice za sadnju mladica te zaštitu drveća od požara i ilegalne sječe. Prema nekim napisima, većina se drveća sadi u ruralnim dijelovima Pakistana te se na tako pomaže osiromašenom stanovništvu.

Svjetske zvijezde u borbi protiv koronavirusa
Na dnevnoj bazi svjedočimo hvalevrijednim, pa čak i junačkim potezima pojedinaca diljem svijeta koji pokušavaju pomoći u situaciji u kojoj se nalazimo. Mnogi tako doniraju svoj novac, ali i vrijeme, a u borbu protiv koronavirusa su se uključile i neke od najvećih svjetskih zvijezda današnjice. Prema nekim natpisima, Rihanna je tako donirala dva milijuna dolara za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja u Los Angelesu koje se u karanteni susreću s još većom opasnosti, a pjevačica je također donirala velike svote novca i organizacijama poput WHO-a, Feeding America i International Rescue Committee. Doktor Kylie Jenner otkrio je kako je beauty mogulica donirala milijun dolara bolnicama u Los Angelesu, dok je milanskoj bolnici donirala Donatella Versace. Lady Gaga je nedavno organizirala zvjezdani koncert u suradnji s organizacijom Global Citizen koji je prikupio 35 milijuna funti, a Leonardo DiCaprio je u suradnji s Laurene Powell Jobs, Apple i Ford fondacijom pokrenuo America’s Food Fund kao odgovor na pandemiju. Cilj je osigurati hranu za najranjivije skupine u SAD-u te biti potpora postojećim bankama hrane. Za malo drukčiji pristup odlučile su se Taylor Swift i Britney Spears, koje su uplatile novac direktno na račune nekih svojih fanova koji su se susreli s velikim financijskom poteškoćama, poput nemogućnosti plaćanja mjesečne stanarine.

Zagrebački park Opatovina je pokazao novo umjetničko lice


Lijepe vijesti stižu i iz potresom ranjenog Zagreba, gdje je park Opatovina pokazao svoje novo umjetničko lice. Duž istočnih zidova jedne od najljepših zelenih gradskih površina osvanuli su murali četvorice hrvatskih umjetnika – Marina Remića poznatijega kao Smelly Feet, Erola Sjajnog, Borisa Bare i Tihomira Krkleca, poznatijega kao Afrika. Na inicijativu umjetničkog projekta Art park, koji predvodi Boris Bare, te uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba četvorica su umjetnika poželjela Zagrebu i zajednici darovati nešto lijepo. „Kako je cijela kulturna scena ugašena, a mi smo ostali bez poslova i s viškom materijala u rukama, odlučili smo s puno entuzijazma oslikati i urediti park Opatovina. Željeli smo unijeti barem malo boje i veselja u svakodnevicu našeg ranjenoga grada”, izjavio je ovim povodom Boris Bare. Stotine metara donedavno pošaranih i zapuštenih zidova parka Opatovina oživjeli su kistovima i sprejevima umjetnici kroz nekoliko novih murala. Postojećem „Guliveru” iz 2016. (Dominik Vuković i Boris Bare) tako su se pridružili radovi „I park je nekome doma”, „Zagreb Flowers of Life” i „No Pasa Nada”, koje u suradnji potpisuju Afrika i Boris Bare. Smelly Feet i Erol Sjajni u svom su prepoznatljivom stilu oslikali „Onaj dan kada je tigar pao preko vulkana”.

Dobre vijesti iz prirode
Premda ne treba vjerovati svakom entuzijastičnom postu na društvenim mrežama koji govori kako je priroda u dobrom stanju otkad je čovječanstvo u karanteni, poput viralne objave o labudovima koji plivaju kanalima Venecije koji je proglašen lažnim, činjenicom ostaje da je prirodi i životinjama definitivno bolje bez ljudi. IQAir je tako proveo novo istraživanje o kvaliteti zraka tijekom pandemije koronavirusa, a rezultati su pokazali da je razina onečišćenja zraka u velikim svjetskim gradovima pala za oko gore spomenutih 60 % tijekom lockdowna. Dobra je vijest stigla i s nekih plaža diljem svijeta gdje su se mrijestiti odlučile morske kornjače. Primjerice, ugrožena vrsta kornjača imena Sedmopruga usminjača po prvi put u pet godina savila je gnijezda na plažama Tajlanda, a slično se dogodilo i na Floridi.

Foto: Ernest Mazarekić, Viktor Forgacs / Unsplash