ZNATE LI ŠTO SU HALUCINACIJE i kako možete pomoći oboljeloj osobi?

by | 31 kolovoza, 2017
FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES
FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Ako ste poput većine ljudi, vjerojatno mislite da halucinacije imaju veze tim da vidite stvari koje stvarno nisu tamo. No, halucinacije su puno više od toga. Halucinacije nisu samo viđenje stvari nego i osjećanje mirisa i slušanje zvukova koji ne postoje u stvarnosti.

Za halucinacije postoji puno različitih razloga. Mogu biti posljedica mentalne bolesti kao shizofrenije ili indikator problema živčanog sustava kao kod Parkinsonove bolesti.

Ako vi ili voljena osoba imate halucinacije, morate se što prije zaputiti svome liječniku. Nakon pretrage možete dobiti lijekove koji pomažu u kontroli bolesti, ali to sve jako ovisi o bolesti koja se nalazi iza halucinacija.

Vrste halucinacija

Stvari koje nisu stvarne – Ova vrsta se zove vizualna halucinacija, može trajati samo sekundu, ali može i trajati satima. Jedan od primjera koji liječnici često daju je da čovjek koji halucinira vidi da po njegovom tijelu gmižu razni kukci.

Zvukovi koje drugi ne čuju – Auditivna halucinacija se dogodi kad čovjek čuje neki zvuk koji može dolaziti iz okoline ili njegove glave. Najčešće ljudi s halucinacijama kažu da čuju glasove koji im se obraćaju ili koji međusobno razgovaraju.

Miris koji samo vi osjetite – Olfaktorna halucinacija je osjet nekog mirisa za koji čovjek ima osjećaj da dolazi iz blizine ili s njega, a nema nigdje izvora tog određenog mirisa.

Čudni okusi u ustima- Gustatorna halucinacija je osjet da neko jelo koje jedete ima čudan okus.

Osjećate nešto čega nema – Najbolji primjer taktilne halucinacije jest da čovjek osjeća da ga netko škaklja, a nikoga nema u blizini ili čovjek ima osjećaj da  po njemu nešto šeće čega u stvarnosti nema.

Što uzrokuje halucinacije?

Shizofrenija

Više od 70 % ljudi s ovom bolešću doživljava vizualne halucinacije, a od 60 % do 90 % čuje glasove. Ali neki mogu mirisati i okusiti stvari koje nisu tamo.

Parkinsonova bolest

Gotovo pola oboljelih od ove bolesti ponekad vide stvari koje nisu u stvarnosti tamo.

Alzheimerova bolest (i drugi oblici demencije)

Demencija uzrokuje promjene na mozgu koje mogu dovesti i do halucinacija. Uglavnom se pojavljuju u uznapredovalom stadiju bolesti.

Migrene

Otprilike trećina ljudi koja pati od migrena imaju vizualne halucinacije.

Tumor na mozgu

Tumor na mozgu, ovisno o tome gdje se nalazi, može uzrokovati različite vrste halucinacija. Ako se tumor nalazi u području koje kontrolira vid, čovjek može vidjeti stvari koje se tamo ne nalaze. Moguće je da vidi razne mrlje i svijetle točke ili oblike. Tumori u drugim dijelovima mozga mogu uzrokovati olfaktorne i taktilne halucinacije.

Charles Bonnet sindrom (CBS)

Ovo stanje kod ljudi s problemima s vidom poput mišićne degeneracije, glaukoma ili katarakte uzrokuje vizualne halucinacije. U početku puno ljudi ne vidi razliku između halucinacije i stvarnosti, ali s vremenom se halucinacije ponavljaju pa na taj način čovjek shvati što je stvarnost, a što nije.

Epilepsija

Epileptički napadaji ponekad izazivaju i halucinacije. Vrsta halucinacije će ovisiti o tome u kojem dijelu mozga se dogodio napadaj.

Što učiniti ako imate halucinacije?

Prvo, morate se obratiti svome liječniku, koji će pregledati vašu medicinsku dokumentaciju i napraviti fizički pregled.

Vjerojatno će vas poslati na testovi zahvaljujući kojima će moći identificirati problem. Na primjer, EEG, ili elektroencefalogram, provjerava neobične obrasce električne aktivnosti u mozgu. EEG može pokazati jesu li vaše halucinacije posljedica napadaja.

Liječnik će vam možda poslati na MR ili magnetsku rezonancu, koja koristi moćne magnete i radiovalove kako bi slikala organe. Na ovaj način se može otkriti je li tumor na mozgu ili nešto drugo, kao područje koje je imalo mali moždani udar, moglo izazvati halucinacije.

Nakon pretraga, ovisno o rezultatima, liječnik će preporučiti jedan ili više od sljedećih lijekova:

  • Lijekovi za shizofreniju ili demenciju poput Alzheimerove bolesti.
  • Lijekovi protiv napadaja (antiepileptici) koji se daju za epilepsiju.
  • Tretman za makularnu degeneraciju, glaukom ili kataraktu.
  • Ako je u pitanju tumor, moguća je operacija ili zračenje.
  • Lijekovi poput beta-blokatora ili antikonvulzanta za ljude koji pate od migrena.

Uz lijekove, pomaže i odlazak psihijatru. Na primjer, kognitivna bihevioralna terapija, koja se usredotočuje na promjene u razmišljanju i ponašanju, pomaže nekim ljudima da bolje upravljaju svojim simptomima.

IZVOR: 24SATA.HR