
Sexy, šarmantan, neodoljiv: zašto je Alfa Romeo sinonim za strast na četiri kotača
Talijanski šarm, elegancija i neodoljivi temperament ponovno su u središtu pozornosti – ovog puta utjelovljeni u najnovijem modelu Alfa Romeo Junio...
Često slušamo o opadajućim stopama nataliteta – kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. O razlozima se puno priča, a krivnja se često svaljuje upravo na mlade žene.
Naravno, problem je puno dublji od toga. Sve teže ekonomske prilike za mlade sigurno su djelomično zaslužne, no nedavna istraživanja su pokazala još nešto zanimljivo – nalazimo se u razdoblju dating krize, odnosno cjelokupne krize u pronalaženju ljubavi. Naime, pojedinci u 20-ima i 30-ima sve teže pronalaze partnere i ostaju u dugoročnim vezama ili brakovima, a 20 posto njih jednostavno je odustalo od izlaska na spojeve i pronalaska “prave osobe”, prema istraživanju koje je proveo The Guardian.
Čak i ako ne govorimo o prekidima i razvodima, sudeći po diskursu na društvenim mrežama, ali i provedenim istraživanjima, sve je teži i pronalazak partnera. Dok danas gledamo serije iz 90-ih i 2000-tih poput “Prijatelja” i “Seks i grada”, čini nam se kao da je tada bilo sve jednostavnije – potencijalne partnere upoznavalo se na ulici, u kafiću ili klubu, a danas se to čini sve težim. Upoznavanje se premjestilo na dating aplikacije poput Tindera, koje također bilježe pad u broju korisnika.
@thematthewhussey If you want to meet people in real life, do THESE 3 things 👆🏻 #MatthewHussey #LoveLifeBook #DatingBurnout #DatingApps #DatingTips #relationship ♬ original sound – thematthewhussey
“Dejtanje na aplikacijama postalo je zamorno, djeluje kao posao i kao da se ne povezujete ni sa kim te samo pokušavate proći kroz ljude. To manje percepiramo kao da razgovaramo sa stvarnim, pojedinačnim ljudima i počinjemo ih vidjeti kao da su svi oni samo karte u špilu”, objasnila je profesorica etike i stručnjakinja za veze Natasha McKeever za The Guardian, a čini se da se sve više mladih s njom slaže – TikTok je pun “savjeta” za organsko, uživo upoznavanje potencijalnih partnera, ispod kojih se nižu komentari koji potvrđuju da je pronalazak dečka ili cure izvan aplikacija jako težak.
Ono o čemu se već nekoliko godina priča je “epidemija usamljenosti”. Usamljenost je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila globalnim zdravstvenim problemom još 2023. godine – osim na mentalno zdravlje, usamljenost ima poražavajuće učinke i na ono fizičko. U početku je ovo bio problem s kojim su se ponajviše susretali ljudi u razvijenim zemljama, no situacija se nakon pandemije pogoršala pa je usamljenost uistinu postala globalni problem.
Sveučilište Harvard prošle je godine provelo istraživanje o usamljenosti u Americi te su utvrdili da se 21 posto odraslih osjeća usamljeno. Najveći broj ispitanika koji se “često ili stalno osjeća usamljeno” pripadao je dobnoj skupini od 30 do 44 godine, i to čak 29 posto njih. Brojke su nešto manje u mlađoj populaciji, a najmanje u skupini ispitanika starijih od 65 godina.
Poseban pojam, koji je postao vrlo popularna tema razgovora na društvenim mrežama, jest male loneliness epidemic, odnosno sve više raširenom osjećaju usamljenosti kod muškaraca. Iako tu nije riječ samo o ljubavnom životu, muškarci sve teže sklapaju duboka prijateljstva u usporedbi sa ženama te statistike pokazuju da epidemija muške usamljenosti uistinu postoji.
Međutim, koncept epidemije muške usamljenosti dobio je lošu reputaciju, ponajviše zbog mizoginih influencera poput Andrewa Tatea, koji govore o ovom problemu, ali ne o istinskim razlozima i načinima za suočavanje s njim, već nudeći toksičnu verziju muževnosti kao rješenje i šireći mržnju prema ženama.
Ono što je također zanimljivo kod influencera poput Tatea i cjelokupnog “red pill” pokreta koji promovira tradicionalne vrijednosti jest činjenica da je on puno privlačniji mladim muškarcima negoli ženama. Portal Economist pisao je o problemu sve većeg jaza između muške i ženske populacije koji također otežava dejtanje – naime, muškarci su sve konzervativniji, a žene liberalnije. Iako naizgled može djelovati kao da je riječ o samo političkim razlikama, radi se o puno većem problemu – razlikama u ideologiji, stavovima i načinu života koji ih čini nekompatibilnima.
Foto: Pexels