Zašto kažemo DA kada mislimo NE?

Trošite li puno vremena i energije samo da biste udovoljili drugima? Ako je tako, saznajte kako se to odražava na vaš život i što možete poduzeti

 

 

Je li vam jedino stalo do toga da zadovoljite druge?

Ne postoji ništa loše u tome da budete ljubazni. Pomoć i briga za druge plemenite su osobine. Ali kada to radite na štetu vlastitih potreba i želja, onda je to sasvim druga priča. Psiholozi se slažu da je naglašena potreba za udovoljavanjem drugim ljudima odraz vlastite nesigurnosti i nedostatka samopouzdanja. Kada nemate lijepo mišljenje o sebi, onda su vam potrebne pohvale i potvrde od drugih ljudi, zbog čega ste spremni ići i do nekih krajnosti samo da biste ih zadovoljili. Takvo ponašanje šalje poruku da su svi drugi važniji od vas. Beskompromisno i neselektivno pristajanje na sve nije uvijek afirmativno. Za druge je to poput lijepo upakiranog poklona čiji je sadržaj pod znakom pitanja, jer mu manjka iskrenosti ili emocija, a pritom sadrži dozu prijezira. Ako nikada drugima ne govorite ”ne”, počet će sumnjati u iskrenost vašeg ”da”, tvrde psiholozi.

 

 

Zašto je teško reći NE?

Većina djece vrlo rano nauči da će za dobro vladanje (po uputama roditelja!) zaslužiti pohvalu ili nagradu. Za mnoge ljude, ovaj rano usvojen model ponašanja ostaje na snazi cijeli život, i oni neprekidno pokušavaju zadovoljiti druge. U djetinjstvu, kada sve naše potrebe ovise o drugima, odbijanje se doživljava kao nešto što može uzrokovati gubitak ljubavi i pažnje. Čak i kao odrasli ljudi, mnogi od nas nose ta sjećanja, a često i strah od odbijanja. Također, u životu mnogih ljudi nedostaju zdravi uzori asertivnosti (sposobnosti da se izborimo za sebe i svoja prava). Živimo u kulturi u kojoj forma zauzima važnije mjesto od osjećaja. Recimo, mnoge od nas roditelji su učili – riječima ili primjerom – da je važnije biti fin i ljubazan nego iskazati prave emocije.

 

Top savjeti kako reći ”ne”

Govor tijela je važna komponenta vašeg odgovora. Gledajte sugovornika ravno u oči, držite glavu visoko i nemojte nerazgovjetno pričati, niti se nervozno smijati.

 

Pokažite suosjećajnost frazama kao što su: ”Žao mi je što ti ne mogu pomoći” ili ”Shvaćam tvoj problem. I ja sam ga iskusila.”

 

Jasno izgovorite riječ ”ne” i, ako je potrebno, ponovite je nekoliko puta. Tako će vaša poruka biti sasvim jasna i neće biti pogrešno protumačena.

 

Kada vam je teško odbiti nečiju molbu, iskreno pokažite emocije i recite npr.: ”Zaista mi je teško odbiti te, ali ovoga puta to moram napraviti.”

 

Manje je bolje.

Nemojte iznositi previše detalja. Pretjerano objašnjavanje često djeluje kao izgovor i opravdavanje

vaših postupaka. Osim toga, postoji i rizik da na kraju ipak pristanete napraviti ono što ste prethodno odbili.

 

Uvježbavajte negativan odgovor dok ste sami. Pripremite sve argumente za ‘protiv’ i glasnim ponavljanjem učinite ih uvjerljivim.

 

Iscrpljivanje vlastitih snaga

Današnja užurbana i stresna svakodnevica puna je različitih obveza koje često bude opravdanu želju da se mnogočemu kaže ”ne”. Međutim, osobe koje imaju problem s izgovaranjem ove riječi često na sebe preuzimaju brojne obveze te troše mnogo vremena i truda na tuđe prioritete. To znači da život uglavnom provode u obavljanju onoga što im ne donosi osobno zadovoljstvo i ispunjenje. Svaki put kada pristanemo učiniti nešto za drugog, ali bez entuzijazma i stvarne zainteresiranosti, potrošimo malo dragocjenog vremena i vlastite snage.

 

Postavljanje granica

Iznenadno odbijanje da se učini nešto za drugog, nakon što ste stekli reputaciju požrtvovane osobe, zaista može izazvati zabrinutost i iznenađenje. Međutim, riječ ”ne”, kao i odgovarajuće ponašanje, ne znači da ste promijenili karakter, niti je to odlika sebične i loše osobe – upravo suprotno. Kada konačno pobijedite poriv da neselektivno prihvaćate sve obveze prema drugima, stvorit ćete zdrave granice koje će vam omogućiti da se bolje brinete o sebi – psihički i fizički. Istovremeno, ova promjena će vam pružiti šansu da više volite i cijenite bliske osobe, a manje osjećate otpor

prema njima.

 

Korisne fraze za odbijanje

• ”Ovoga puta nisam u mogućnosti pomoći ti.”

• ”Hvala ti na ukazanom povjerenju, ali moram te razočarati…”

• ”Nisam u mogućnosti napraviti ti uslugu, ali znam tko to može.”

• ”Radije se ne bih upuštala u to.”

• ”Ne mogu napraviti to što od mene tražiš, ali mogu…”

• ”Drago mi je što si se meni obratio za pomoć, ali…”

• ”Hvala ti, ali to nije moja ideja zabave.”

 

KORISNE STRATEGIJE

DA BISTE NAUČILI KAKO SE OBRANITI OD ZAHTJEVA I MOLBI KOJIMA VAS BOMBARDIRAJU, BAŠ KAO I PRI SAVLADAVANJU BILO KOJE DRUGE VJEŠTINE – NEOPHODNA JE PRAKSA. ZA POČETAK, PRIMIJENITE OVE STRATEGIJE:

 

Slušajte intuiciju.

Kakva je vaša fizička reakcija na neki zahtjev? Fiziološke reakcije – promjene ritma disanja, napetost u mišićima, grčevi u trbuhu – mogu biti znak da želite odbiti nešto, i trebate ih poslušati.

 

Kupite vrijeme.

Ako pričekate da prođe neko vrijeme između molbe i vašeg odgovora, povratit ćete osjećaj kontrole. U takvim situacijama podsjetite sebe da imate pravo razmisliti prije nego što pristanete na nešto što vam ne odgovara. Korisna fraza za dobivanje na vremenu: ”Moram prvo provjeriti svoje obveze prije nego što ti odgovorim.”

 

Mali koraci za početak. Vježbajte svoje pravo da kažete ”ne” na manjim stvarima. Ubrzo ćete primijetiti da se svijet oko vas neće srušiti ako nešto odbijete. Ljudi obično pogrešno vjeruju da će

odbijanjem izazvati negativne reakcije drugih, ali kada počnu to raditi, često su iznenađeni u kojoj mjeri se prihvaća njihov stav.

 

Odmjerite mogućnosti. Uvijek imate tri mogućnosti: pristati, odbiti ili ponuditi alternativno rješenje. Na primjer, netko vas zamoli da ga odvezete na aerodrom, ali vi objektivno ne

možete to napraviti (nemate vremena, ili vam je automobil u kvaru). U tom slučaju, možete angažirati treću osobu za vožnju – prijatelja ili taksi. Ako vam je i dalje teško odbijati ljude, razmislite o dobrim i lošim stranama svakog izbora i fokusirajte se na njihove posljedice – emotivne, fizičke, novčane i druge.