VODITE LI RAČUNA o glikemijskom indeksu hrane?

by | 25 veljače, 2019
FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES/THINKSTOCK

Glikemijski indeks hrane govori nam koliko 50 grama ugljikohidrata utječe na razinu glukoze, iliti šećera, u krvi.

Namirnice s visokim glikemijskim indeksom smjeli bi uzimati samo u jednom trenutku i to nakon treninga dok je povećana inzulinska osjetljivost. Inzulinska osjetljivost je osjetljivost stanice na djelovanje inzulina.

Ako imamo lošu inzulinsku osjetljivost ili pak nedovoljno lučenje inzulina, glukoza ne može ući u stanicu i tamo se potrošiti. Time dolazi do viših razina glukoze u krvi. Takav poremećaj nazivamo dijabetesom.

Glikemijski indeks rangira hranu i piće na skali od 0 do 100

Nizak glikemijski indeks (do 55) – brokula, integralni kruh, jabuke, jagode, jogurt, krastavci, leća, mlijeko, mrkva, slanutak, smeđa riža, trešnje…

Srednji glikemijski indeks (od 56 do 69) – banana, cikla, grožđice, javorov sirup, kivi, kroasan, kuhani krumpir, kukuruz, kus-kus, marmelada, smokve…

Visok glikemijski indeks (iznad 70) – bijeli kruh, bijela riža, bundeva, čips, gazirani sokovi, ječam, lubenica, med, palenta, pečeni krumpir, pivo…

IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR