Mutne fotke i “behind the scenes”: ovo su novi trendovi kad su fotografije s vjenčanja u pitanju
Bliži vam se "veliki dan" i želite da vaše fotografije s vjenčanja budu jako stylish i u trendu? Zaboravite na namještene i ukočene fotografije koj...
Vrhovni sud presudio je u korist vege hamburgera i kobasica
Svakog tjedna donosimo vam pregled pozitivnih priča iz cijelog svijeta – vijesti koje slave male, ali značajne pomake, ljudsku dobrotu, inovacije i uspjehe.
Ovo su priče koje možda nisu privukle pozornost usred buke negativnih naslova, ali nas podsjećaju na to da svijet ipak ide prema naprijed, preprekama unatoč.
Bez obzira na to koliko promjene mogu izgledati sporo, vjerujemo da svaki mali korak prema nečem boljem ima veliku važnost za zajednicu. Pozitivne vijesti koje dijelimo pokazuju da postoje ljudi, zajednice i inicijative koje neumorno rade na tome da svijet učine ljepšim mjestom, i to su priče koje želimo širiti.
Pregledajte naše vijesti koje su možda prošle ispod radara ovog tjedna.
Izloženost biljaka monotonom zvuku potiče aktivnost gljivica koje pak potiču rast biljaka, pokazalo je novo istraživanje.
To otkriće upućuje na mogućnost da bi puštanje određene vrste glazbe moglo biti korisno za brži rast usjeva i za bujnije vrtove.
Američka TV emisija “MythBusters” pretpostavku je i testirala, otkrivši da su biljke koje su bile izložene death metalu i klasičnoj glazbe napredovale malo bolje od onih koje nisu bile izložene glazbi, ali ti su rezultati odbačeni kao neuvjerljivi.
Zato ipak, prema novoj studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Biology Letters”, kako se navodi, uloga akustične stimulacije u poticanju oporavka ekosustava i održivih prehrambenih sustava ostaje nedovoljno istražena.
Populacija indijskih nosoroga premašila je brojku od 4000 i u 40 godina gotovo se utrostručila, po podacima indijske vlade, objavljenima u povodu Svjetskog dana nosoroga.
U Indiji, veliki nosorog s jednim rogom izvanredno se oporavio. Taj uspjeh rezultat je stalnih napora Ministarstva za šume i lokalnih zajednica, kako je istaknula indijska vlada u priopćenju, podsjetivši da ih je prije 40 godina bilo 1500.
Populacija indijskog nosoroga, kojih je sredinom 19. stoljeća bilo mnogo, smanjila se zbog sportskog lova, krijumčara rogova i smanjenja prirodnog staništa toliko da je 1960-ih postao jako rijedak. Bilo je ostalo samo 600 životinja, kako su potvrdile indijske vlasti.
Do 2008. bio je klasificiran kao “ugrožena vrsta”, a sada je “ranjiva”, po Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode.
Novo istraživanje sugerira da nadoknađivanje sna tijekom vikenda može smanjiti rizik od srčanih bolesti za 19 %. Studija je analizirala podatke više od 90 000 sudionika iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Kod onih koji su spavali najviše vikendom primijećen je najmanji rizik za razvoj srčanih bolesti. To je posebno vrijedilo za ljude koji su radnim danima redovito spavali manje od sedam sati.
Iako su nalazi obećavajući, stručnjaci ipak preporučuju dosljedne obrasce spavanja tijekom cijelog tjedna.
“Za promicanje zdravlja srca, preporučuje se spavati najmanje sedam sati svake noći i održavati dosljedan obrazac spavanja”, komentirala je dr. Nieca Goldberg, medicinska direktorica Atria New York City.
Znanstvenici Secore Internationala, organizacije za očuvanje grebena, upotrijebili su specijaliziranu IVF tehniku za uzgoj mladih koralja.
Ronioci su skupljali koraljnu mrijest, koja je potom oplođena u laboratoriju prije nego što su mladi koralji posađeni na grebene diljem Kariba. Ova je metoda povećala genetsku raznolikost koralja i time ih učinila prilagodljivijima okolišnim stresovima kao što je porast temperature mora.
Mladi koralji, uzgojeni u proteklih pet godina, prkosili su očekivanjima pokazujući izuzetnu otpornost na prošlogodišnji rekordni morski toplinski val. Prema nedavnoj studiji, 90 % ovih mladih koralja stvorenih IVF-om ostalo je zdravo i živahno.
Nasuprot tome, samo oko četvrtina starijih koralja koji nisu bili oplođeni uspjela je preživjeti ekstremnu vrućinu, a mnoge su starije kolonije pretrpjele izbjeljivanje ili smrt.
Vrhovni sud Europske unije donio je presudu koja omogućava korištenje naziva poput “biljni hamburger” i “veganske kobasice” za proizvode na bazi biljnih proteina, pod uvjetom da su sastojci jasno označeni i ne dovode potrošače u zabludu. Ova odluka dolazi nakon što je francuski zakon iz 2021. godine zabranio korištenje izraza povezanih s mesom za proizvode od biljnih proteina, kako javlja Euro News.
Prema presudi, uobičajeni termini kao što su “hamburger” i “kobasica” mogu se koristiti i za vegetarijanske i veganske alternative, sve dok države članice Europske unije ne uspostave drukčije zakonske okvire za označavanje ovih proizvoda. Ovaj slučaj, koji su pokrenule Europska vegetarijanska unija i Udruga Végétarienne de France, završio je na Vrhovnom sudu u kolovozu 2023. godine.
Sve je krenulo još 2021. godine, kad je francuski zakon zabranio uporabu izraza povezanih s mesom kao što su “vege hamburgeri” ili “veganske kobasice” za hranu napravljenu od biljnih proteina, no Europska vegetarijanska unija i Udruga Végétarienne de France to su osporile.
U kolovozu 2023. godine taj je slučaj proslijeđen Vrhovnom sudu Europske unije, koji je donio odluku da, iako države članice mogu kreirati zakonske nazive za hranu, odnosno koristiti posebne izraze za označavanje određenih prehrambenih proizvoda, uključujući i biljne alternative, ako to ne učine, ne mogu spriječiti proizvođače biljnih prehrambenih proizvoda da za njih koriste nazive koji su tradicionalno povezani s mesom, kako piše EuroNews.
Foto: Pexels, naslovna: vaaseenaa iStock/Getty Images Plus via Getty Images