Wellbeing
ZDRAVLJE
Može li stres biti razlog za nadutost? Evo kako su povezani mozak i crijeva
09.11.2026.
Možda ste već izbacili mliječne proizvode ili gluten, jedete zdravo, no i dalje vas muči nadutost. Jeste li znali da bi problem mogao biti i stres? Posebno ako primjećujete da je nadutost izraženija nakon napornog radnog dana, kada ste pod pritiskom ili tijekom razdoblja u kojima imate mnogo obveza, moguće je da vaše tijelo na stres reagira probavnim tegobama.
Iako ga najčešće povezujemo s napetošću mišića, glavoboljama i umorom, stres može imati značajan utjecaj i na probavni sustav.
Kako su probava i stres povezani
Os crijeva i mozga predstavlja dvosmjernu komunikaciju između probavnog sustava i mozga. Jednu od ključnih uloga u toj povezanosti ima vagusni živac, koji neprestano prenosi signale iz crijeva prema mozgu, ali i u suprotnom smjeru.
Zanimljivo je da se čak oko 90 posto serotonina u tijelu sintetizira u crijevima. Iako serotonin najčešće povezujemo s raspoloženjem, u probavnom sustavu ima važnu ulogu u regulaciji pokretljivosti crijeva i peristaltike, odnosno ritmičkih mišićnih kontrakcija koje potiskuju hranu kroz probavni trakt, kako navodi portal Melbourne Functional Medicine.
Možda vas zanima
FOTO: Dupe Photos
FOTO: Dupe Photos
Kako stres izaziva nadutost
Stres, dakle, može utjecati na probavu – istovremeno može izazvati zatvor i proljev, a nadutost se može javiti čak i kad probava naizgled normalno funkcionira.
Nadutost povezana sa stresom može se manifestirati na nekoliko načina. Prije svega, stres može usporiti probavu, zbog čega se hrana dulje zadržava u probavnom sustavu, gdje može doći do njezine fermentacije i stvaranja prekomjerne količine plinova. Osim toga, može utjecati na lučenje želučane kiseline i probavnih enzima, što otežava razgradnju proteina i masti. Stres se također povezuje s promjenama u crijevnoj mikrobioti, odnosno narušavanjem ravnoteže crijevnih bakterija, što može pogodovati povećanom broju bakterija koje proizvode plinove. Još jedan važan čimbenik jest povećana osjetljivost crijeva, zbog koje čak i manje količine plinova ili blagi pritisak mogu izazvati osjećaj nelagode.
Sve te promjene mogu rezultirati osjećajem punoće i napetosti u trbuhu, ali i vidljivo povećanim opsegom abdomena. Pritom se može razviti i svojevrstan začarani krug: nadutost izaziva dodatni stres i zabrinutost, što može dodatno pojačati osjetljivost probavnog sustava i održavati postojeće tegobe.
U tom kontekstu važno je spomenuti i vagalni tonus, odnosno pokazatelj aktivnosti vagusnog živca koji sudjeluje u regulaciji brojnih tjelesnih funkcija, uključujući probavu. Njegova aktivnost povezana je sa sposobnošću organizma da se prilagodi stresu i nakon razdoblja napetosti ponovno uspostavi stanje opuštenosti, što je važno i za normalno funkcioniranje probavnog sustava.
Kako si pomoći
Kako biste ublažili nadutost povezanu sa stresom, važno je organizam dovesti u stanje opuštenosti, poznato i kao “odmori i probavi” (rest and digest). Riječ je o stanju suprotnom reakciji “bori se ili bježi” (fight or flight), tijekom kojeg tijelo nije usredotočeno na suočavanje s prijetnjom, nego na normalno funkcioniranje, uključujući i probavu, kako objašnjavaju stručnjaci za portal Self.
Ovo postižemo kombinacijom različitih faktora – stručnjaci savjetuju tehnike opuštanja, nošenja sa stresom, fizičke aktivnosti i davanje prednosti vremenu za opuštanje. Jednako tako, važno je obratiti pozornost na okruženje u kojem jedemo i način na koji pristupamo obrocima. Preporučuje se odvojiti vrijeme za jelo, sjesti za stol i izbjegavati jedenje u hodu, ispred računala ili tijekom obavljanja drugih zadataka. Ako je moguće, pauzu za ručak iskoristite i za kratko opuštanje, primjerice šetnju ili nekoliko minuta odmora prije obroka. Čak i ako vam raspored ne dopušta dulju pauzu, pokušajte barem sjesti, nekoliko puta duboko udahnuti i tek se potom posvetiti jelu. Naime, kada smo pod stresom, često jedemo brže i pritom gutamo više zraka, što može dodatno pojačati nadutost i osjećaj nelagode u trbuhu.
FOTO: @kargopoltsevaaaa
