Što debljina čini vašem organizmu: Više od 200 zdravstvenih komplikacija povezano s viškom kilograma

Pandemija 21. stoljeća

by | 30 lipnja, 2022
opasnosti debljine

Svi mi u teoriji jako dobro znamo da prekomjerni višak kilograma nije dobar za zdravlje. No jeste li se ikad zapitali zašto je debljina zapravo toliko štetna za naš organizam?

Iako živimo u sjajnom vremenu body positivityja i inkluzivnosti, u kojem smo napokon počeli prihvaćati naša tijela onakvima kakva ona jesu, a stigmatizacija debljine i ismijavanje nečijih kilograma i prehrambenih navika naprosto su deplasirani te više nemaju mjesta u bilo kakvom diskursu, a osobito onom javnom, ono što ne trebamo smetnuti s uma jest zdravstvena osviještenost. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao ozbiljnu kroničnu metaboličku bolest. Ona sa sobom nosi niz posljedica za naš organizam i naše cjelokupno zdravlje, zbog čega posebno brine podatak da se 650 milijuna ljudi u svijetu bori s debljinom. Kad je riječ o Hrvatskoj, čak 65 posto odraslog stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu, što nas svrstava na prvo mjesto najdebljih naroda u Europi, uz Maltu. Zdravstveni stručnjaci ističu kako je debljina najveća pandemija 21. stoljeća te je potrebno poduzeti ozbiljne korake za njeno suzbijanje jer ćemo u suprotnom u budućnosti imati kraći životni vijek. Postavlja se pitanje: Što možemo učiniti kad je riječ o debljini?

Kako debljina utječe na naše cjelokupno zdravlje?

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao ozbiljnu kroničnu metaboličku bolest. S debljinom je povezano više od 200 zdravstvenih komplikacija, pa tako danas znamo da je debljina uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnog sustava. Možemo reći kako ne postoji niti jedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom.

“Nažalost, kardiovaskularne bolesti i dalje su ubojica broj jedan kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Debljina je, među ostalim, i kronično upalno stanje koje može uzrokovati oštećenje endotela, unutarnjeg obloga krvnih žila. Uslijed toga povećava se rizik od ateroskleroze i začepljenja krvnih žila, odnosno srčanog i moždanog udara. Debljina je povezana i s poremećajem metabolizma masnoća u krvi, što također pridonosi bržem razvoju ateroskleroze. Ono što je pozitivno jest činjenica da čak i skroman gubitak težine od pet posto ili više može imati pozitivan utjecaj na zdravlje jer smanjuje rizik od drugih kroničnih bolesti“, izjavio je akademik Davor Miličić, dr. med., predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca na okruglom stolu Istina o debljini – 65 % odraslih Hrvata živi s debljinom, što dalje?, kojeg su organizirali Hrvatsko društvo za debljinu, Hrvatsko kardiološko društvo i Zaklada Hrvatska kuća srca, uz potporu Škole narodnog zdravlja Dr. Andrija Štampar.

posljedice debljine

Kako procijeniti prekomjernu tjelesnu težinu?

Najzastupljenija metoda procjene prekomjerne tjelesne mase jest indeks tjelesne mase (ITM), kojeg možete izračunati ovdje. Još jednostavnija metoda za koju je potrebna samo mjerna traka definirana je opsegom struka. Ako je opseg struka jednak ili veći od 80 cm kod žena odnosno jednak ili veći od 94 cm kod muškaraca, riječ je o osobi koja ima problema s debljinom.

Važno je znati da debljina nije posljedica nedostatka volje, već rezultat čitavog niza čimbenika. Uzroci debljine, prema HZJZ, tako mogu biti:

  • genetski rizik (naši geni odgovorni su za negdje između 40 % i 70 % vjerojatnosti za razvoj debljine)
  • biologija (ljudsko tijelo ima ugrađene mehanizme za zaštitu od gladi – zbog toga može biti teško kontinuirano gubiti tjelesnu masu)
  • hrana (visoko prerađena hrana, koja je sada raširena diljem svijeta, pridonosi brzom rastu učestalosti debljine)
  • pristup zdravstvenoj skrbi (bez pristupa educiranim stručnjacima iz sustava zdravstvene skrbi većina ljudi koja pati od debljine neće ostvariti i dugoročno zadržati ciljanu zdravu tjelesnu masu)
  • životni događaj (prenatalno razdoblje, rana odrasla dob, trudnoća, bolesti i lijekovi svi mogu imati utjecaja na dobitak tjelesne mase)
  • oglašavanje (postoji kompleksna povezanost između prehrambenih sustava i zdravlja, s poznatom vezom između oglašavanja namirnica i debljine)
  • mentalno zdravlje (simptomi nekih poremećaja mentalnog zdravlja i lijekovi korišteni za njihovo liječenje mogu dovesti do dobitka tjelesne mase)
  • spavanje (nedostatak sna remeti hormone koji mogu imati utjecaja na tjelesnu masu – baš kao i visoke razine stresa)
  • stigma (diskriminacija i stigma na osnovu tjelesne mase mogu imati značajne posljedice na nekoga s debljinom)

Što možemo učiniti?

“Neki ljudi jednostavno imaju veću sklonost debljanju za razliku od drugih, jednako kao što je netko spretniji u sportu u odnosu na drugu osobu. To, naravno, ne znači da tu osobu trebamo stigmatizirati, već joj pomoći. Postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva također je bitan dio liječenja debljine. U prvom mjesecu liječenja cilj je smršavjeti 2 kile, narednih 3 do 6 mjeseci izgubiti najmanje 5 % početne tjelesne mase i, ono što je ključno, održati postignutu tjelesnu težinu. U postizanju navedenog važnu ulogu ima farmakoterapija. Danas postoje lijekovi koji su registrirani za liječenje debljine i koji kao osnovni mehanizam djelovanja imaju smanjenje osjećaja gladi i poticanje osjećaja sitosti, što dovodi do smanjenog unosa kalorija. Dodavanjem ovakvih lijekova u sklopu individualnog pristupa liječenju debljine pomažemo osobama s debljinom da se pridržavaju zadanog kalorijskog unosa kako bi postigli željeni gubitak kilograma“, istaknula je izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, dr. med., potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu.

“Vrlo je važno da svi liječnici i zdravstveni djelatnici prepoznaju i dijagnosticiraju debljinu kao bolest te pomognu osobama s preuhranjenošću i debljinom odgovarajućim terapijskim pristupom koji podrazumijeva unaprijed definirane ciljeve i individualnu terapiju. Sukladno novim smjernicama debljina se danas liječi prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama. Lijekovi koji se pojavljuju na tržištu pokazuju sve bolje rezultate pa se na ovaj način u tromjesečnom razdoblju najčešće izgubi između 5 i 10 % tjelesne mase. Nastavkom terapije u trajanju od šest mjeseci ti su rezultati još bolji pa bolesnici izgube i do 15 % tjelesne mase“, naglasio je prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Novo Nordisk Hrvatska.

Foto: Imagesines/iStock/Getty Images Plus