SMART metoda mogla bi biti ključ postavljanja fitness ciljeva koje ćete zapravo ostvariti

Svi znamo da je ključ motivacije za redovito kretanje i tjelovježbu postavljanje cilja. I dok nam je dugoročni cilj uvijek poboljšanje cjelokupnog, mentalnog i fizičkog zdravlja, za stvarni poticaj ponekad je važno postaviti konkretnije ciljeve.

Tako barem tvrde stručnjaci i zagovornici SMART metode. “SMART je ukupni rezultat ili cilj koji želite postići u određenom razdoblju”, objasnila je sportska psihologinja Sharon Gam za portal Shape.

Što je SMART cilj?

Ukratko, radi se o konkretnom cilju koji si postavljamo kao motivaciju za redovite treninge. To u praksi može značiti bilo što – težina koju želimo podignuti u čučnju, broj sklekova ili zgibova, pretrčani kilometri, pa čak i kilaža koju želimo izgubiti ili dobiti.

Za one koji nisu upoznati s ovim pojmom, SMART je akronim za ciljeve koji su specifični (specific), mjerljivi (measurable), ostvarivi (achievable), relevantni (relevant) i vremenski određeni (time-bound). Ideja SMART metode je pružiti jasan okvir za postavljanje i uspješno ostvarivanje ciljeva.

Kakav mora biti SMART cilj?

S (specifičan): Prvi korak je da svoj cilj definirate što jasnije i konkretnije, bez nejasnoća. Umjesto općenitog cilja poput “želim više vježbati”, precizirajte što to točno znači – odredite natjecanje za koje se pripremate, mjesec do kojeg želite ostvariti cilj ili koliko sati joge ili pilatesa planirate odraditi tjedno. Što je cilj konkretniji, to ćete ga lakše pratiti i ostvariti.

M (mjerljiv): Kako biste znali napredujete li prema svom cilju, važno je da ga učinite mjerljivim – to može biti kroz kilograme, kilometre ili minute (primjerice kod trčanja). Tako ćete točno znati koliko ste blizu ostvarenju cilja u svakom trenutku. Cilj bi trebao sadržavati jasne kriterije koji vam omogućuju praćenje napretka. Stručnjaci savjetuju da odaberete realne vrijednosti koje imate visoku šansu ostvariti, osobito na početku.

A (ostvariv): Svima nam se jednom dogodilo da smo postavili pretjerano ambiciozan cilj, koji nas je kasnije samo demotivirao. Previsoko postavljeni ciljevi mogu dovesti do frustracije i odustajanja, čak i kada ste uložili trud i pratili plan. Zato je ključno da realno procijenite svoje mogućnosti, uzimajući u obzir trenutačnu razinu kondicije, zdravstveno stanje, dob i plan treninga. Općenito, siguran napredak uključuje oko pola kilograma gubitka težine tjedno, vidljive promjene u snazi nakon nekoliko mjeseci te postupno povećanje trkaće udaljenosti, najviše oko 10 % odjednom, piše portal Shape.

R (relevantan): Je li vaš kratkoročni cilj relevantan ili ne, ovisit će o tome što dugoročno želite postići. Primjerice, ako vam je dugoročan cilj poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, gubitak kilograma mogao bi imati smisla kao relevantan cilj. S druge strane, ako imate zdravu tjelesnu težinu, a cilj vam je povećati fizički snagu i izdržljivost, bolje je fokusirati se na treninge snage.

T (vremenski ograničen): Prema zagovornicima ove metode, dobar cilj ima i vremensko ograničenje. Rokovi čine cilj konkretnijim i stvaraju osjećaj odgovornosti, što vam pomaže da ostanete dosljedni čak i kada vam nedostaje motivacije. Zato svom cilju dodajte vremensku odrednicu, poput “do rujna”, “prije godišnjeg” ili “do kraja jeseni”. Na taj način cilj postaje jasniji, a vi lakše pratite svoj napredak i ostajete fokusirani.

FOTO: jacoblund/iStock via Getty Images