Muškarcima 100 % vuna, ženama poliester: zašto kvaliteta odjeće ovisi o spolu?

Ženski wool blend džemper – 66 % najlona, 30 % merino vune i 4 % elastana. Muški džemper, ista cijena, a sastav – 100 % merino vuna. Dok sve više razgovaramo o kvaliteti odjeće koju kupujemo, njezinu sastavu i dugovječnosti, modne entuzijastice primijetile su i  istaknule neobičan trend – muški odjevni komadi često su izrađeni od kvalitetnijih materijala nego ženski, iako uglavnom koštaju jednako, a ponekad čak i manje.

Na društvenim se mrežama tema popularizirala kada je kreatorica sadržaja Rachael Brownfield na TikToku objavila video u kojem analizira jesensku kolekciju brenda Abercrombie & Fitch. Usporedila je ženski i muški pulover i ukazala na jasnu razliku u sastavu – muška verzija napravljena je u potpunosti od merino vune, dok ženska ima ranije navedenu mješavinu sintetičkih i prirodnih materijala.

@rsbrownfield Pretty weird @abercrombie & fitch #rachreceipts #fashion #shopping #sustainablefashion #fashiontiktok ♬ Swear Word Beep (Censor Bleep Television Radio Video Censorship Censored Noise Clip) [Sound Effect] – Finnolia Sound Effects

Pink tax: zašto je ženska odjeća manje kvalitetna (i skuplja)

Kada govorimo o pink taxu, prvo nam na pamet padaju kozmetički i higijenski proizvodi. Svi već znamo (i još uvijek nam nije jasno zašto) da su ženske britvice često skuplje od muških, da za tampone i uloške svakog mjeseca izdvajamo nemale iznose i da krema za lice namijenjena ženama može koštati i tri puta više od muške sa sličnim sastavom. Riječ je o fenomenu koji opisuje razliku u cijeni proizvoda namijenjenih ženama i muškarcima, pri čemu ženske verzije često imaju višu cijenu, čak i kada među njima nema značajnih razlika.

Sličan scenarij viđamo i u modnoj industriji – za ženske komade plaćamo jednako ili više, a dobivamo nekvalitetnije materijale, kraći rok trajanja, a često i doslovno manje tkanine. Postavlja se pitanje zašto dva slična komada odjeće, iz iste trgovine i istog cjenovnog razreda, imaju toliko različit sastav. Jedno od mogućih objašnjenja krije se u načinu na koji modna industrija pristupa muškim i ženskim kolekcijama. Dok se muška moda tradicionalno više oslanja na klasične, bezvremenske komade, ženske kolekcije češće prate trendove koji se mijenjaju iz sezone u sezonu. Znači li to da se od žena očekuje da odjeću kupuju češće, nose kraće i pritom manje pažnje posvećuju njezinoj kvaliteti?

Ali razlike između muške i ženske odjeće ne zaustavljaju se na sastavu. Dovoljno je prisjetiti se vječne rasprave o džepovima – muške hlače imaju funkcionalne, duboke džepove, ženske verzije dolaze s minijaturnim ili lažnim džepovima. Slične razlike mogu se primijetiti i kod debljine tkanine, podstave ili završne obrade pojedinih komada. Sve to otvara šire pitanje o tome koliko se pri dizajniranju ženske odjeće zapravo razmišlja o praktičnosti i dugotrajnosti, a koliko o vizualnom dojmu. Jer, koliko god voljele chic izgled, to nije opravdanje za to da su funkcionalnost i kvaliteta sporedne karakteristike odjeće na koju trošimo novac.

Kvaliteta je luksuz, ali samo za žene?

Narativ oko trendova i kvalitete u posljednjih se nekoliko godina uvelike promijenio. Kolektivno smo počele odbacivati mikrotrendove i fokus je sve više na kvalitetnim, timeless komadima. Paralelno se počelo sve više raspravljati o pamuku, vuni, kašmiru i lanu, kao prirodnim materijalima koje tražimo na etiketama.

To su nanjušili i high street brendovi, pa su sada svi komadi s i najmanjim udjelom nekog od ovih materijala označeni kao wool blend, cashmere blend ili linen blend. Muškarci, čini se, ne mare toliko za materijale, pa ovakve oznake izostaju. Međutim, komadi u muškoj sekciji, i bez ikakve oznake, često imaju čišći sastav ili veći udio prirodnih materijala od njihovih ženskih pandana. Kvalitetni materijali u ženskoj modi predstavljeni su kao svojevrsni luksuz. Džemper od 100 % vune, pamučna košulja ili laneni sako komadi su za koje se očekuje da ćemo izdvojiti nešto više novca, dok su u muškim kolekcijama takvi sastavi nerijetko dio sasvim standardne ponude.

Što je rješenje – kupovati na muškom odjelu ili bojkotirati brendove koji sudjeluju u ovoj praksi? Iako se na društvenim mrežama sve češće pojavljuju savjeti da kvalitetnije basic komade potražimo među muškom odjećom, teško je takav pristup smatrati dugoročnim rješenjem. Istovremeno, bojkotiranje svih high street brendova u vremenu kada su oni jedina povoljna opcija (uz pokoju second hand trgovinu), također nije idealna opcija. Možda je zato najjednostavnije rješenje kupovati manje, ali promišljenije, pažljivije čitati etikete i prije svake kupnje zapitati se koliko nam je određeni komad zaista potreban i koliko ćemo ga dugo nositi.

Ipak, odgovornost za kvalitetu odjeće nije na potrošačima. U konačnici, pitanje je zašto bismo uopće morale birati između dizajna koji nam se sviđa i materijala koji opravdava cijenu. Ako nas modni brendovi sve više potiču na promišljenu kupnju, ulaganje u capsule garderobu i komade koji će trajati godinama, možda je vrijeme da i sami počnu primjenjivati iste standarde na svoje kolekcije.

FOTO: Dupe Photos