Pink tax: za što sve žene i dalje plaćaju puno više od muškaraca?

Šminka, proizvodi za njegu kose, menstrualni proizvodi… Troškovi koje žene imaju u svakodnevnom životu često su veći od onih koje imaju muškarci. Ovaj fenomen poznat je pod nazivom pink tax ili “ružičasti porez”, a radi se o razlici u cijenama koje žene i muškarci plaćaju za gotovo identične proizvode. No jeste li znali da pink tax odlazi dalje od menstrualnih proizvoda, koji se navode kao njegov najčešći primjer? Razlikuju se i cijene odjeće, svakodnevnih potrepština i dječjih igračaka, a kada svemu tome pridodamo činjenicu da žene u prosjeku zarađuju manje, postaje nam jasno da su razlike značajne.

Žensko = skuplje?

Kako je istražila i na svojoj platformi podijelila američka financijska influencerica Mrs. Dow Jones, stvar nije samo u kupovini pokoje kreme i prijeko potrebnih menstrualnih proizvoda. Ako dublje istražimo, predmeti s ružičastom etiketom uglavnom stoje značajno više od onih s plavom. Primjerice, obična pamučna majica u jednom high street brendu – iste boje, kroja i materijala – na muškom odijelu stoji 14,90 dolara, dok je na ženskom 19,90 dolara. Istraživanje provedeno 2015. bavilo se upravo ovom temom, a došlo je do zaključka da žene u prosjeku plaćaju 7 posto više za iste proizvode. Ako uzmemo u obzir da ženski komadi uglavnom koriste manje tkanine – majice su uže, hlače kraće, a veličine općenito manje – teško je ne zapitati se što zapravo opravdava višu cijenu.

A ako napravimo nekoliko koraka do kupaonice, pronaći ćemo mjesto na kojem žene najviše “gube” – ormarić s kozmetičkim proizvodima. Ženske britvice, koje od muških razlikuje tek boja pakiranja, u prosjeku koštaju 13 posto više od muških. Isto vrijedi i za losione i dezodoranse, dok ženski šamponi za kosu i regeneratori prosječno stoje duplo više od muških. Pritom, uzmimo u obzir da se formule kozmetičkih proizvoda za žene i muškarce ne razlikuju značajno, kao je objasnila i formulatorica Jelena Hac na panelu “Kozmetika za njega: što muškarcima uistinu treba?”, kojeg smo organizirali u sklopu Beauty&Hair Expo Zagreb.

I ovaj trend počinje od najranije dobi – čak se i cijene igračaka razlikuju ovisno o tome jesu li namijenjene djevojčicama i dječacima. Analiza organizacije Consumer Affairs iz 2015. godine pokazala je da su se razlike u cijenama pojavljivale i kod proizvoda za djecu. Primjerice, ružičasti dječji bicikl prodavao se po cijeni od 149 dolara, dok je zeleni model iste vrste koštao 129 dolara. Iako se radi o podatcima starima deset godina, smatra se da situacija danas nije ništa drugačija.

Pitate li se zašto pink tax uopće postoji, odgovor je jednostavan: rodno utemeljena diskriminacija. Drugim riječima, proizvođači smatraju da će žene kupiti proizvod neovisno o cijeni, da su spremne izdvojiti više novca za lijep dizajn (koji u proizvodnji košta više), a pritom ne postoji zakonska regulativa koja bi ovu cjenovnu diskriminaciju spriječila.

Gender pay gap, neplaćeni rad…

Uz sve ovo, znamo i da žene manje zarađuju. Prema podacima Eurostata, rodni jaz u plaćama u Europskoj uniji 2023. godine iznosio je 12 posto. Na svaki euro koji muškarac zaradi za sat rada, žena u prosjeku zaradi 88 centi. Prema američkim statistikama, ovaj jaz postaje veći s godinama, a najveći je kada se uspoređuju žene i muškarci stariji od 55 godina.

Ono što je Mrs. Dow Jones također navela u svojoj objavi je neplaćeni rad. Prema podacima koje ističe na svojoj platformi, žene tjedno u prosjeku provedu 12,6 sati kuhajući, čisteći i obavljajući kućanske poslove, dok muškarci na iste aktivnosti izdvajaju 5,7 sati. Procjenjuje se da bi vrijednost neplaćenog rada skrbi koji obavljaju žene, kada bi bio plaćen, iznosila oko 10 bilijuna američkih dolara godišnje, odnosno približno 13 posto svjetskog BDP-a.

Sve nas to podsjeća na još jedan aspekt rodne neravnopravnosti na koji često zaboravljamo. Iako nitko žene ne prisiljava na kupnju kozmetike, proizvoda za njegu ili estetskih tretmana, društvena očekivanja kada je riječ o njihovu izgledu i dalje su znatno viša nego za muškarce. Zbog toga se pink tax ne svodi samo na nekoliko skupljih proizvoda na policama trgovina, već otvara pitanje koliko svakodnevni troškovi, razlike u plaćama i neplaćeni rad zajedno utječu na financijsku stvarnost žena.

FOTO: Dupe Photos