Psiho kutak: Vaša pitanja i odgovori

Specijalisticka psihijatrijska ordinacija
Đurđica Sivić, dr.med, spec.psihijatar
Martićeva 63a
10000 Zagreb
tel/fax: 01-4604150

P: Gospođa stara 28 godina dolazi u psihijatrijsku ordinaciju na poticaj svoga supruga. Udana je, majka trogošnjeg dječaka. VSS po zanimanju novinar. Ne radi, povremeno nalazi honoraran posao anketiranja. Suprug je zaposlen. Suprug i ona kupili su novi stan na kredit, te useljenjem u novi stan intenzivirale su se njene tegobe. u stanu koji nije do kraja namješten osjeća nelagodu, osjeća da namještaj koji su kupili /jeftino/ sigurno nije kvalitetan, te postoji opasnost za njihovo zdravlje. Po riječima supruga postala je “pretjerano uredna”. Nitko ne smije ući u njihov stan dok ne prođe “proceduru pranja” što posebno provodi na članovima obitelji, a zasmetalo ga je jer sin ima ranice po rukama od pranja. Već su ih zvali iz vrtića. Gotovo im nitko ne dolazi u stan, jer se supruga sa svima sukobljava oko nečistoće. Osjećala je stalan umor, neir i visoku anksioznost. Saznaje se da je kao dijete imala rituale prije spavanja, morala je izmoliti određene molitve, pustiti vodu da teče nekoliko minuta, ili ujutro češljati kosu pravilnim pokretima.

O: Obuzeto prisilni poremećaj dijagnosticira se ako u kliničkoj slici postoji visoka anksioznost, opsesija i kompulzija. Opsesije su recidivirajuće, neželjene, mukotrpne misli i ideje, kojih se osoba nikako ne može osloboditi.
Kompulzije su prisile vršenja nerazumnih radnji koje osoba skriva od svoje okoline, a čije vršenje dovode do olakšanja od anksioznosti u kratkom periodu. Takva dijagnoza postavlja se kod osoba koje su u cjelosti zaokupljene da ne mogu funkcionirati na socijalnom planu. Pri tome treba misliti i na druge moguće poremećaje, i osobu treba uputiti na psihijatrijsko liječenje. Liječenje takvog psihičkog poremećaja provodi se psihoterapijski te uz primjenu psihofarmaka.

P: Pacijentica ima 24 godine, po zanimanju je trgovac, živi s majkom, sestrom i bratom. Njezini roditelji su se rastali prije više godina, majka je s djecom otišla živjeti u podstanarstvo. S ocem rijetko komunicira, jer su odnosi loši zbog očeva alkoholizma te sudskog procesa za plaćanje alimentacije za njenog brata koji je maloljetan. Prije tri mjeseca osjetila je u trgovini gdje radi bez ikakvog povoda jaku tjeskobu i nesigurnost, kao da će joj doći nesvjetica. Uz pomoć majke otišla je liječniku, obavila brojne pretrage srca, štitnjače te vestibulanog aparata, ali nije pronađen nikakav organski poremećaj. Od tada osjeća jaku nesigurnost, pritisak u prsima, gubitak zraka, te nikuda ne izlazi sama iz kuće. Uvijek je netko u njenoj pratnji. Na poslu je stalno premještaju s jednog radnog mjesta na drugo, zbog potreba posla, no ona osjeća da će se sve završiti loše, gubi osjećaj sebe u prostoru, “stalno se ljulja” te najviše boravi kod kuće gdje se osjeća najsigurnije. Kaže da je zdrava, a opet da nije, osjeća stalnu ustrašenost i uznemirenost…

O: Anksioznost je poremećaj koji se može uspješno liječiti. Može se definirati kao unutarnji pulzijski pritisak koji proizlazi iz neke prijeteće vanjske situacije. Trajanje simptoma je neobično važno u prepoznavanju poremećaja gdje je anksioznost i briga prisutna mjesecima. Somatski simptomi mogu prikriti značenje anksioznog poremećaja te se psihički poremećaj ne liječi adekvatno. Generalizirani anksiozni poremećaj /GAP/ je određen kroničnom brigom i slobodno lebdećom tjeskobom oko budućnosti i kao onesposobljujuća bolest sama po sebi, te uzrokuje psihosocijalnu nesposobnost koja se uspoređuje s tjelesnim bolestima i depresijom. Često postavljana pitanja liječnika su:
1. Jeste li posljednjih mjesec dana bili stalno zabrinuti?
2. Jeste li tijekom posljednjih tjedana često osjećali napetost i nervozu te imali problema sa spavanjem?
Preporuča se odlazak liječniku /psihijatru/ te primjena psihofarmaka i psihoterapijski tretman.