Osjećate stalnu potrebu da budete produktivni? Evo zašto to može biti signal dubljeg problema

U 21. stoljeću biti produktivan je imperativ. Uz minimalno osam sati koje provodimo na poslu, treba pronaći vremena i za trening, zdravu prehranu, održavanje doma te za sve one sitnice iz svakodnevice koje jednostavno ne možemo izbjeći. Naravno, bilo bi dobro pročitati i koju knjigu, raditi na sebi, posvetiti vrijeme obitelji i prijateljima – no kad sve to stići?

Produktivnost, povezivana ponajviše s aktualnom hustle kulturom – onom koja nam poručuje da se trudom i marljivim radom može ostvariti sve ciljeve – u 2025. je glavna tema rasprave u medijima i društvenim mrežama. Sve više milenijaca i zoomera progovara o burnoutu, konstantnom stresu koji moderan život nosi, a sve je popularniji i koncept slow livinga – životnog stila koji prioritizira odmor i odmicanje od izvora stresa (barem onoliko koliko je to moguće).

Ipak, iako se diskurs polako mijenja, svima nam ponekad iskaču TikTokovi i Reelovi koji veličaju savršeno isplanirana jutra, večeri i dnevne rutine osmišljene da maksimiziraju produktivnost. I to u baš svakom trenutku. Znate, oni videi – ustajanje u pet ujutro, trening, proteinski doručak i pripremanje zdravog ručka, pola sata čitanja neke self-help knjige, a tek nakon toga spremanje za posao, putovanje do ureda i osam sati rada. Ako vam se ovo čini nezamislivim, ne brinite se, apsolutno niste jedini. Štoviše, pretjeranu produktivnost kritizira i struka.

Pročitajte: Što je “slow productivity” i kako vam može olakšati radni dan?

Kako za portal Mind Body Green upozorava psihijatrica dr. Judith Joseph, iza ovog girlboss životnog stila može se kriti nešto puno opasnije.

“Ova konstantna potreba za postizanjem nije nužno znak da netko napreduje – često je to maska za visoko funkcionalnu depresiju, nisku razinu samopoštovanja i nerazriješenu traumu”, objasnila je Joseph i poručila da ovakav stil života, iako je danas često veličan, za mnoge predstavlja siguran put do burnouta.

Što je visoko funkcionalna depresija i kako ju povezujemo s pretjeranom produktivnošću?

Kada govorimo o depresiji, često zamišljamo okolnosti u kojima se osoba povlači s posla, od obitelji i prijatelja i ne pronalazi motivaciju za ustajanje iz kreveta. Ipak, realnost je često potpuno drukčija.

“Osobe koje se nose s visoko funkcionalnom depresijom često ispunjavaju sve kriterije za kliničku depresiju – to su niska razina raspoloženja, problemi sa spavanjem, manjak apetita, osjećaj krivnje i beznađe. Ali umjesto da se slome i povuku, oni postaju pretjerano produktivni te bol s kojom se nose “liječe” neprestanim obvezama. Mnogi su na to naučeni, odgajani da stisnu zube i nastave dalje prema cilju”, objasnila je Joseph.

FOTO: Taras Grebinets/iStock via Getty Images Plus

Kako prepoznati da vam treba predah i/ili pomoć

“Često mislimo da je u redu i normalno osjećati se “meh” cijelo vrijeme. Ali, kad osjetite da gubite onaj unutarnji žar, to je znak za uzbunu”, upozorava psihijatrica i objašnjava da je najčešći simptom, koji osjeti čak 75 % ljudi s visoko funkcionalnom depresijom anhedonija – gubitak osjećaja užitka u stvarima koje su vas prije veselile.

Koji su još znakovi na koje treba obratiti pozornost:

• neumorna potreba za tim da stalno budete zauzeti
• nemir kad pokušate mirovati
• emocionalna otupjelost unatoč uspjehu
• kronična potreba da udovoljavate drugima
• osjećaj praznine ili odvojenosti, čak i u trenucima koji bi trebali biti radosni

Kako biti manje produktivan

Zapravo, ključ nije biti manje produktivan (iako je ponekad i to odličan prvi korak), već prestati povezivat vlastiti osjećaj vrijednosti s produktivnošću – zapamtite, jednako vrijedite i ako ste ispunili svoju današnju checklistu i ako niste. Put prema većoj ravnoteži ne zahtijeva drastične rezove, već promjenu u perspektivi. Kako objašnjava psihijatrica, prvi korak jest zapitati se: što me zapravo tjera da stalno idem dalje? I što pokušavam izbjeći?

Isto tako, dajte si vremena za užitke u svakodnevnim trenucima – odvojite si pola sada za uživanje u ručku, a da uz to ne pregledavate mailove. Povremeno isključivanje iz uloge “zauzete osobe” i svjesno uživanje u miru i rutini, pomaže tijelu i umu da se vrate u ravnotežu. Naravno, ako mislite da vaš problem seže dublje od jednostavnog “uzimanja predaha”, ne ustručavajte se potražiti pomoć.

FOTO: jacoblund/iStock via Getty Images Plus